DALTON, John, * Eaglesfield (Cumberland), 6. ili 7. IX. 1766, † Manchester 27. VI. 1844, engleski kemik i fizik. Kao sin siromašnog tkalca stekao je svoju obrazovanost uglavnom kao samouk. Bio je učitelj najprije u svom rodnom mjestu, zatim u Kendalu (Westmorland) i konačno u Manchesteru, gdje je 1793 postao učiteljem matematike i fizike u New Collegeu. Kad je ta škola 1799 premještena u York, ostao je u Manchesteru do smrti kao privatni učitelj. G. 1787 počeo se baviti meteorološkim opažanjima, te ih kroz 57 godina sakupio znatan broj, a djelomice ih i objavio (Meteorological Observations and Essays, 1793). Proučavanje meteorologije dovelo ga do izučavanja plinova, osobito njihova rastezanja kod ugrijavanja i njihove topljivosti u tekućinama. G. 1802 otkrio je D. zakon o t. zv. »parcijalnim tlakovima«, koji nosi njegovo ime i kaže, da je ukupni tlak, koji vrši jedna plinska smjesa, jednak zbroju tlakova, što ga vrši svaki pojedini plin u smjesi. Dalji rezultat ovih istraživanja bila je atomska teorija (→ atom; Daltonova nauka), koja predstavlja njegovo životno djelo i kojom je stekao neprolazne zasluge za dalji razvoj kemije. Daltonovu teoriju o atomima objavio je prvi Th. Thomson 1807 u trećem izdanju svog udžbenika »System of Chemistry«, dok ju je D. sam objelodanio 1808 u djelu New System of Chemical Philosophy. Kao rezultat atomske teorije postavio je D. svoj zakon o »višekratnim omjerima«, koji veli: »Ako jedno počelo s nekim drugim počelom stvara više spojeva, to se količine toga počela, što se spajaju s istom količinom drugog počela, međusobno odnose kao prosti brojevi«. U medicini poznat je D. svojim otkrićem »sljepoće za boje« (→ daltonizam), koje je učinio na samom sebi i objavio ga 1794 u jednom predavanju u Manchesteru. Zasluge za nauku priznate su D-u već za života.

LIT.: Henry, Life of Dalton (1854); Roscoe i Harden, A new View of the Origin of Dalton’s Atomic Theory (1896).S. M.