ALASKA. 1. Sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike između Bristolskog zatona i Kenai-Sunda prema zapadu do mora, u kojem se nalazi grupa otoka Aleuta. I Aleuti su insularni nastavak poluotoka Alaske. Poluotok A. obuhvaća 22.000 km². → Amerika (Sjeverna).

2. Teritorij U. S. A., zaprema 1,518.717 km², od čega otpada 37.190 km² na otoke, a to su Aleuti, Pribylowi otoci, St. Mathieu otoci, St. Laurent otoci i Nunivak otoci. Ima 63.256 stanovnika, od toga bijelaca 28.640, Eskima i Indijanaca 29.983, nešto Kineza, Japanaca, crnaca i ostalih. Geološke, geotektonske, orografske i hidrografske, pedološke i klimatske prilike A. → Amerika.

Prastanovništvo se sastoji od dva roda: na sjevernoj i zapadnoj obali stanuju Eskimi, a na južnoj obali i u unutrašnjosti Indijanci. Rusi su prvi od Evropljana otkrili i zaposjeli Alasku 1741, primamljeni ponajviše krznom različnih morskih sisavaca, ali 1876 proda Rusija taj svoj posjed Udruženim Američkim Državama. Međa između Britske Sjeverne Amerike i A. bila je povučena nakon dugih pregovora po 141° zapadne dužine. Od tog vremena počelo je naseljavanje i privredno iskorišćivanje A. Intenzivan lov na morževe vrlo brzo je prorijedio te morske sisavce u Behringovu moru. Ribolov na losose bio je također snažno razvijen. Međutim je i kopanje zlata zauzelo velikog maha. G. 1896 otkrita su bogata ležišta zlata u području Klondike, pritoka rijeke Yukona, pa su sa svih strana svijeta tamo pohrlili kopači zlata, tako da je Dawson od malog sela postao ubrzo znatan grad, koji je željeznička pruga povezala s obalom. Kad su međutim ležišta zlata radi velike eksploatacije oslabila, napustio je najveći dio stanovništva vrlo brzo Dawson, tako da je od 25.000 stanovnika, koliko ih je bilo 1899, ostalo samo 1.000.

Nekoliko godina iza toga otkrita su bogata zlatna ležišta kod Nome na poluotoku Sewardu, ali su se i brzo iscrpla. Ima nešto i ugljena. Gajenje i sijanje žitarica posve je nemoguće poradi oštre klime; tek na pojedinim mjestima uspijeva donekle krumpir. Stočarstvo je vrlo ograničeno. Ljeti dotjeraju trgovci iz San Francisca krupnu stoku na livade, kojih u A. ima dosta; stoka tu pase do početka zime, pa je onda pokolju i urođenicima prodaju. Za prometne svrhe služe eskimski psi i sobovi. Promet se mora boriti s velikim poteškoćama. Rijeka Yukon je za ljetnih mjeseci plovna i za veće brodove, ali u zimi, koja traje 9 mjeseci, manjkaju gotovo sva prometna sredstva. Građenje željezničkih pruga skopčano je s velikim troškovima i prirodnim teškoćama, pa tako polagano napreduje. Sjedište vlade je u gradu Juneau (4.037 stan.), a ostala su važnija naselja: Fairbanks 2.099 stan., Nome 1.213, Sitka 1.053 i Aueharage 2.276 stan.

LIT.: Salin, Die wirtschaftliche Entwicklung von Alaska und Yukon,Tübingen 1914; Brooks, Mineral resources of Alaska, Washington 1914; J. Unterwood, Alaska, an Empire in the making, London 1925.