DUMA, vieće, naziv za neke javnopravne ustanove u kneževskoj i carskoj Rusiji. 1. Bojarska d. → Boljar. 2. Gradska d., upravno vieće u gradovima 1785—1917; od 1870 njezini su članovi birani na temelju cenzusa, a poslije ožujske revolucije 1917 obćim pravom glasa. — 3. Državna (Gosudarstvenaja) d., zakonodavno tielo (parlament), osnovana je u prvoj ruskoj revoluciji carskim ukazom 19. VIII. 1905 kao savjetodavno vieće (na 5 godina) s neznatnom zakonskom iniciativom. D. je trebala razpravljati o nacrtima zakona, o kojima bi konačnu odluku donosila najviša upravna oblast Gosudarstvenij sovjet, odnosno sam car. Izborno je pravo bilo ograničeno cenzusom i stališkom pripadnošću i nije bilo neposredno, a vriedilo je samo za 51 guberniju u evropskoj Rusiji. Nezadovoljstvo, koje je pod kraj listopada 1905 dovelo do generalnog štrajka, prisililo je cara, da manifestom od 30. X. 1905 prizna d-i zakonodavnu vlast i uzto proširi izborno pravo. Novim manifestom od 5. III. 1906 d. je bila preustrojena, a Gosudarstvenij sovjet izjednačen s njome u zakonodavnom pogledu kao Gornji dom. Prvu d-u, koja se sastala 10. V. 1906, socialni su demokrati bojkotirali, ali je ona ipak bila u oporbi prema vladi, i već je 22. VII. 1906 razpuštena zbog agrarnog pitanja. U drugoj d-i socialisti su, doduše, sudjelovali, ali je i ona zasjedala samo od 5. III.—16. VI. 1907, kada je oktroiran i novi izborni red, koji je pogodio naročito radnike i neruske narodnosti. Treća d. (1907—12) bila je zbog toga konzervativna; prevlast velikih posjednika i imućnoga građanstva doniela je plemstvu (l% svega stanovničtva) 43% zastupnika. Poslije novih izbora u jesen 1912 sastala se četvrta d., koju je car uoči revolucije 11. III. 1917 razpustio, ali se ona nije razišla, nego je izabrala odbor, koji je sastavio privremenu vladu. D. se poslije toga nije više sastala i već je 1917 bila razpuštena. — U razdoblju između obiju revolucija 1905—17 u Rusiji je trajalo iznimno stanje, pa je njezina ustavnost bila samo prividna.