DENSUSIANU, Ovid, * Făgăraş (Sedmogradska) 29. XII. 1873, † Bukurešt 8. VI. 1938, rumunjski pjesnik i profesor romanske filologije. Đak je francuske i njemačke lingvističke škole. Kao pjesnik pristaša je simbolizma i branitelj slobodnog stiha. Pisao je pjesme, pune senzibilnosti, pod pseudonimom Ervin. Kao naučenjak historičar je rumunjskog jezika i najnovije rumunjske književnosti. Proučavao je rumunjsku dijalektologiju (narječja u Haţegu i u Oaşu). Bavio se rumunjskom narodnom pjesmom (→ doine). Uređivao je naučnu reviju Grai şi suflet (Jezik i duša) 1923—37, 7 sv.; osnovao je i uređivao književnu reviju Viaţa nouă (Novi život), oko koje je okupio jedan dio rumunjske književne mladeži. Na bukureštanskom sveučilištu osnovao je Institut de filologie şi de folklor i filološko društvo, koje je izdavalo Buletinul Societăţii filologice (1905—07). Etimološki rječnik rumunjskoga jezika, koji je izrađivao u suradnji s J. A. Candreom, ostao je nedovršen (Dicţionarul etimologic al limbei române, 1907 —14 od a do putea).

BIBL.: Histoire de la langue roumaine, I., Pariz 1901, II., 1., 2., 3., Pariz 1914, 1932, 1938; Literatura romana moderna, sv. 2, Bukurešt 1920—21.

LIT.: A. Rosetti, Bulletin linguistique, sv. VI., Bukurešt 1938; D. Şandru, O. D. filolog, Bucuresţi, s. a.P. S.