ALBI, grad u jugozapadnoj Francuskoj, sjedište départementa Tarna i nadbiskupije, na lijevoj obali istoimene rijeke, 174 m nad morem. Ima oko 29.000 stan., koji se bave pretežno trgovinom vina; u gradu ima tvornica tekstilne robe, boja i destilerija.U starom gradu, koji je još uvijek sačuvao srednjovjekovni karakter, naročito se ističe svojom monumentalnošću katedrala Sv. Cecilije, jedno od umjetničkih čudesa i najoriginalniji spomenik gotskoga stila južne Francuske. Ima masivni toranj visok 78 m, harmoničkih linija, vanredno interesantan sa svoje živopisne i umjetničke strane. Katedrala je tip utvrđenih crkava, što ih je francuska arhitektura stvorila na jugu u 13. st. Njeni zidovi ojačani moćnim potpornjima, na kojima se uokolo apside dižu mali tornjevi s dugim i uskim prozorima, okrunjeni platformama, sve bez ikakve skulpture i ornamenta, imaju izgled veličajne strogosti feudalnih tvrđava. Građena je od 13. do 16. st. Vanjska dekoracija se ograničila na portal i na kvadratični trijem od bijeloga mramora, dovršen 1512 u vanredno kićenoj gotici. Nutrina ima impozantne proporcije: 107 m duljine, 28 širine, 35 visine. Jedina lađa, kor i apside okruženi su s 29 kapelica. Kor je jedinstvena rezbarska radnja, ukrašena bezbrojnim ljupkim statuama, prozorima i licima iz Staroga zavjeta i 72 divna anđela To je jedno od najljepših umjetničkih djela u južnoj Francuskoj, izgrađeno u delikatnoj kićenoj gotici na početku 16. st. Inače je to glasovito proštenište Sainte Cécile d’Albi, u koje su rado dolazili i francuski kraljevi.U starini je Albiga bio glavni grad galskoga plemena Albigensa, zatim je postao rimska civitas, kasnije pak sjedište biskupije. U 12. st. i u početku 13. st. Albi je žarište heretičnoga pokreta, koji se počeo naglo širiti (→ Albigenzi).