CIPPICO, zvani također i Cepiani ili Cipchi (Čipči), stari trogirski rod, kojemu su se brojni sinovi isticali na različitim poljima više vjekova. Splićanin Jerolim Kavanjin u svojoj Povijesti vanđelskoj (VII, 1) uznosi ih i nazivlje »gospoda Cepiani, hvale knjižne i junačke«.

1. Antonio, * Zadar 20. III. 1877, † Rim 17. I. 1935, talijanski publicist, kritičar, konferencijer, doktor prava, lektor (od 1906) pa profesor talijanske književnosti na sveučilištu u Londonu (1911—1925), senator kraljevine Italije, član talijanske delegacije kod Lige naroda (1924—28), jedan od glavnih pobornika talijanske iredente i pripojenja Dalmacije Italiji. Sudjelovao je u osnivanju udruženja Pro Dalmazia u talijanskim gradovima i lično učestvovao u D’Annunzijevu pothvatu na Rijeci 1920. Zalagao se za fašizam još od prvih dana, osobito u inozemstvu. Izdao zbornik propagandističkih članaka La Dalmazia (Genova 1915). Osnovao je u Rimu (1926) i uređivao (skupa s A. Bacotichem) časopis Archivio storico per la Dalmazia. Surađivao je i u drugim talijanskim i stranim listovima. Autor je i beletrističkih djela u prozi i u stihovima; dao je i neke prijevode (Eshila, Shakespearea, F. Nietzschea, Keatsa i dr.).

LIT.: A. Bacotich u Archivio storico per la Dalmazia, XVIII, sv. 106 (1935).

2. Koriolan, * Trogir 1425, † Trogir 1493, historik. Učio je na sveučilištu u Padovi. Sudjeluje kao pomorski kapetan s trogirskim brodovima u pomorskim borbama između Mlečana i Turaka na Istoku (1470—74). Dao je na latinskom povijest tih ratova (Coriolani Cepionis Dalmatae de Petri Mocenici Imperatoris Gestorum libri tres, Mleci 1477), koja mu je preštampana četiri puta i prevedena triput na talijanski te mu je pronijela glas u učenim krugovima Evrope. Osobito ga hvali njegov prijatelj, suvremeni talijanski historik Sabellico (v.), jednako kao i naš Jerolim Kavanjin u svojoj Povijesti vanđelskoj (VII, 8—14). U njegovu posjedu bio je rukopis Petronijeva djela, koji se našao kod njegovih potomaka u Trogiru i bio tiskan u XVII. stoljeću.

LIT.: S. Gliubich, Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, Beč 1856; E. Zuliani, Inizio di una fioritura umanistica in Dalmazia, Zadar 1926; A. Bacotich u Archivio storico per la Dalmazia, XII., sv. 69 (1931); N. Žic, Pomorski memoari domaćeg pisca iz 15. st., Jadr. straža 1935, br. 8; Isti, Iz ratnih uspomena Kor. C., Napredak 1935, br. 3—4. M. D-ić.