CIJANIT ili disten. Aluminijski mineral. Kristalizira se triklinski u oduljenim kristalima. Staklena je sjaja, rijetko kada posve proziran, obično modar u različnim nijansama, pa mu je po toj boji ime od grč. ϰυανός »lazur«. No može biti bezbojan, bijel, žut, zelen, siv, smeđast i crn. Naročita mu je osobina u tvrdoći, koja je na različitim plohama u različitim smjerovima različna. Tako je na plohi makropinakoida paralelno duljem bridu tvrdoća 4—5, a u smjeru na to okomitom 6—7, pa mu otuda ime i disten od grč. δίς »dvaput« i σϑένος »tvrdoća«. Kemijski je isto, što i andaluzit, t. j. Al₂SiO₅. U kiselinama je netopljiv. Nahodi se u kristalastim i naročito tinjčevim škriljavcima, gdje dolazi rado s mineralom staurolitom, s kojim se zna pravilno srasti. Jedno je od njegovih najzanimljivijih nalazišta u planini Selečkoj kod Prilepca, na jugu od Prilepa. Tu se razvio zajedno s kristalima granata u tinjčevu škriljavcu u velikim oduljenim kristalima, koji su katkada malo splošteni. Boje je većinom modrušasto sive. Tu se javlja katkada i u lijepim sraslacima. Poznata su njegova nalazišta u Švicarskoj i Tirolu, pa ga zovu i reticitom po Reciji (Raetia), starom nazivu za Tirol. Prozirne i lijepo modre c. bruse kao dragi kamen. Takvi su poznati kod francuskih draguljara pod imenom sapparé ili sappar, što je iskrivljeni naziv od safira, kome je sličan modrom bojom.

LIT.: Lj. Barić, Disthen (Cyanit) von Prilipec im Selečka Gebirge, Zeitschrift für Kristallographie, sv. 93; Isti, Disthen vom Greiner in Tirol und Monte Campione (Schweiz), Neues Jahrbuch für Mineralogie, Geologie und Paläontologie, sv. 76. F. T.