CHOUANS (franc. chat huant, chouan »sova«), nadimak seljačkih buntovnika iz zapadnofrancuskih pokrajina Bretagne, Normandije i Maine 1793—1800, koji se kasnije pridružiše rojalističkom otporu u Vendeji. Uzrok njihovu nezadovoljstvu bile su prije svega republikanske novotarije, koje su im onemogućile kriomčarenje soli, no glavni je povod bio zakon od 24. I. 1793, kojim je bilo određeno novačenje 300.000 vojnika. Nadimak ch., zabilježen prvi put 1795, pripadao je najprije vođi buntovnika Jeanu Cotterauu (1767—94), koji je obično četovao noću, a za svoje je pristaše uveo znak sove. Cotterau je pokret pridružio rojalističkom otporu zapadnih krajeva, komu su na čelu bili velikaši (markiz de la Rouërie, grof de la Frotté), a koji je skršio Bonaparte. Georges Cadoudal (1771—1804) uzalud je 1799 pokušao oživjeti rojalistički ustanak. Nakon atentata na Bonaparta u prosincu 1800 pobjegao je u Englesku, odakle se 1803 vratio i stupio u vezu s generalom Pichegruom, ali je bio uhvaćen i smaknut 25. VI. 1804. U francuskoj književnosti obradio je četovanje ch-a H. de Balzac 1828 u povijesnoj pripovijesti s prvobitnim naslovom Le dernier des Ch., a kasnije Les Ch.