A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Broglie
Svezak: 3
Stranica: 377
Vidi na enciklopedija.hr:
Broglie, Louis Victor de
Broglie, Maurice de
BROGLIE (čit. Broj), francuska velikaška porodica, podrijetlom iz Pijemonta, koja je u polovici 17. st. došla u Francusku, stekla časti, posjede i vojvodski naslov (1742) i dala ime dvorcu i mjestancu B. (dép. Eure). Dala je Francuskoj mnogo državnika, diplomata i vojvoda, a u novije doba znamenitih učenjaka i pisaca. Victor-Maurice (1647 do 1727), sin mu François-Marie (1671—1745) i unuk Victor-François (1718—1804) bili su francuski maršali. Potonji stekao je u sedmogodišnjem ratu čast njemačkoga kneza (1759).
1. Achille, duc de B., * 1785,† 1870, francuski državnik, ministar pod Lujem Filipom, 1835—36 ministar predsjednik. Napisao je više djela i surađivao u Revue française; 1856 postao član Francuske akademije.
BIBL.: Vues sur le gouvernement de la France, 1871; Ecrits et discours, 1863; Souvenirs, 4 sv., 1885—88.
2. Albert, prince, kasnije duc de B., * Pariz 13. VI. 1821, † Pariz 19. I. 1901, sin pređašnjega, francuski državnik i povjesničar. Po djelu L’église et l’empire romain au IVe siècle (1856) postaje 1862 član Francuske akademije; napisao je mnogo vrsnih djela iz diplomatske povijesti. G. 1871 izabran je u komoru i odlazi za poklisara u London. Vrativši se 1872 ostvaruje koaliciju monarhističkih stranaka, ruši Thiersa 1873 i pod Mac-Mahonom sastavlja vladu, ali preuzima i ministarstvo vanjskih poslova. Ruši ga 1874 krajnja desnica; 1875 ulazi u senat. Mac-Mahon mu povjerava sastav vlade 1877, kad kuša suzbiti republikansku većinu te u tu svrhu raspušta komoru. Kad su republikanci na izborima pobijedili, daje B. ostavku, a u senatu sjedi još do 1885.
BIBL.: Le secret du Roi, 1878; Frédéric Il et Marie-Thérèse, 1883; Frédéric Il et Louis XV, 1885; Marie-Thérèse imperatrice, 1888. U.
3. Louis-Victor, prince de B., * Dieppe 15. VII. 1892, unuk pređašnjega, franc. teoretski fizičar, osnivač valne mehanike. Po njemu treba tvarnoj čestici pripisati i valnu (undulatornu) prirodu, i to tako, da čestici mase m i brzine v pripada dužina vala h/mv, gdje je h Planckova konstanta. B. je dobio Nobelovu nagradu za fiziku za 1929.
BIBL.: Matière et lumière, Pariz 1937 (za širi krug čitalaca); njem. prijevod, Hamburg 1939.
4. Maurice, duc de, * Pariz 27. IV. 1875, brat pređašnjega, eksperimentalni fizičar, zaslužan istraživalac rentgenskih zraka, od 1934 član Francuske akademije. St. H.