BIRMA (engl. Burma, kod urođenika Mranma »jaki«), do 1937 dio indijskoga carstva, sada je posebna engleska kolonija, u sjeverozapadnoj Indokini.

Glavni dio B. predstavlja izrazitu geografsku cjelinu. Središnji dio zemlje čini depresija, kojom teče Iravadi. Iz planinskoga čvora na istočnom kraju Himalaje razgranjuju se rubna gorja. Gorje Pathai (3830 m) i gorje Arakan Yoma (3300 m), koja imaju nastavak u Andamanskim i Nikobarskim otocima, čine zapadnu granicu B. Sastoje se iz paleozojskih i arhajskih stijena, djelomično prekrivenih mlađim mezozojskim i tercijarnim naslagama. Gorje Katschin, koje se preko vapnenačke visoravni Schan i preko manjih izdvojenih masiva nastavlja na poluotoku Malaki, čini istočnu granicu. Sastoji se iz paleozojskih naslaga. Nisko gorje Pegu Yoma pruža se također u podnevničkom pravcu i izdvaja donje porječje Iravadija od rijeke Sittang. Iz ove se cjeline izdvajaju vlažne primorske ravnice. Obala Tenasserima s otočjem Mergui svojim oblicima sjeća na našu dalmatinsku obalu. Središnja depresija, rubne planine i njihovo pružanje SJ elementi su, koji određuju geografske odlike B.

Ljetni jugozapadni monsun izlučuje na obali i primorskim padinama gorja velike količine oborina (mjestimice do 5000 mm), središnja je depresija dosta suha (750—1000 mm). U planinskim krajevima na sjeveru i sjeveroistoku povećava se količina kiša (1000—2000 mm). Kišom bogati primorski dijelovi odlikuju se stalnim i visokim temperaturama, dok su u središnjem dijelu dnevna i godišnja kolebanja znatno veća od onih u planinskim krajevima.

Rubne su planine odredile podnevnički pravac tokova i učinile glavni dio B. hidrografskom cjelinom, koju odvodnjavaju Iravadi i njeni pritoci. U životu B. Iravadi znači ono, što Nil u životu Egipta, Menam u životu Sijama.

Iz tercijarnih pješčanih naslaga središnjeg dijela odnosi Iravadi velike količine materijala i izgrađuje prostranu deltu. Planina Pegu Yoma dijeli manje porječje rijeke Sittang, dok Salwen odvodnjava samo istočne granične dijelove.

Raspodjela oborina i kolebanje temperatura odrazuju se na biljnom pokrovu i na životinjskom svijetu. Na primorskim stranama obalskih planina nalazimo vječno zelenu tropsku prašumu, koja na obali počinje mangrovama i s visinom se postepeno mijenja. Središnji dio je savana s izdvojenim palmama i akacijama, a stalne tokove prati uzak pojas šume. Na planinskim su grebenima monsunske šume, koje u sušnoj periodi gube lišće. Gustim šumama vladaju leopard i tigar, dok je slon, mirni gospodar savane, dosta utamanjen. Veliki broj raznovrsnih otrovnih zmija neugodan su stanovnik B. Rijeke su bogate ribama, a raznolike ptice oživljavaju lijepe krajolike.

Privredni život B. tijesno je povezan s fiziogeografskim osobinama, ali je za njegov razvoj od velikoga značaja najnovija prošlost zemlje. Do engleske okupacije savane središnjega dijela bile su glavna privredna površina, koju su često napadali i pljačkali ratoborni planinski narodi. Poslije toga počeli su se jače iskorišćavati bogati primorski dijelovi. U srednjoj B. moraju se obrađena zemljišta navodnjavati, a u planinskim krajevima sjevernog i istočnog dijela izdvojena sela obrađuju male iskrčene površine. Od polovine prošloga stoljeća dobivena su u primorskim krajevima, osobito u velikoj delti rijeke Iravadi, krčenjem šuma, kopanjem odvodnih kanala i izgradnjom nasipa velika polja plodne zemlje. Riža je glavna kultura na novim zemljištima. G. 1925 bilo je u B. rižom zasijano 11,500.000 ha, a žetva je dala oko 7,000.000 tona, od toga su izvezena blizu dva milijuna. B. je najveći svjetski proizvodnik i izvoznik riže. Znatno manji značaj imaju različne druge kulture: sladorna trska, sezam, duhan, različna žita, pamuk, kokosova palma, banane, ananas, čaj i dr. U novije se doba zbog velikog privrednog značenja kaučuka širi gajenje biljke hevea. Stočarstvo je slabo razvijeno, jer je budistima zabranjeno jesti stočarske proizvode.

I rudno blago ima veliko značenje u privredi B. Iz miocenskih pješčanih naslaga u primorskom i kontinentalnom podnožju gorja Arakan Yoma kao i na otocima Ramri i Cheduba dobivaju se velike količine petroleja. Od 1921—25 prosječni godišnji proizvod bio je 1,110.442 t. Od Yenanyanuga, gdje su glavni izvori, petrolej se vodi posebnim cijevima (pipe line) do Rangoona (500 km). Pored dragih ruda, srebra, nešto zlata, rubina i safira, B. ima bogate rudnike olova, cinka, a na krajnjem jugu i kositera.

Iz prostranih monsunskih šuma srednjega i istočnoga dijela dobivaju se velike količine dragocjenog teak-drveta, koje predstavlja važan dio birmanskoga bogatstva. Uz brodogradnju veleobrt je ograničen samo na prvu preradbu glavnih domaćih proizvoda: ljuštionice riže, rafinerije petroleja, prerada teak-drveta i sl. Vrijednost uvoza stalno raste zbog jačanja kupovne moći stanovnika, ali bogatstvo kolonije dolazi do izražaja u gotovo dvostruko vrednijem izvozu.

B. je otvorena prema jugu na Martaban zaliv. Kroz ova je vrata najlakši pristup i u prostrane pokrajine zapadne i jugozapadne Kine. U tome je međunarodna političko-saobraćajna važnost B. Iravadi, plovna do Bhamo-a (1600 km), glavna je prometna žila. Njom se kreće veliki dio bogatstva zemlje. Pritok Chindwin plovan je 700 km. Manje je važna rijeka Sittang, a Salwen samo za splavi. I glavne željezničke pruge imaju podnevnički pravac. Njihovo vezanje preko pokrajine Yunnan s glavnim putovima Kine nailazilo je na francusku utakmicu iz Indokine. Ali u današnjem kinesko-japanskom ratu imaju veliko značenje putovi, koji se nastavljaju na birmanske željeznice, jer se Kina može snabdijevati jedino preko njih.

Pojačanim iskorišćavanjem bogatstva zemlje i uređenjem prometnih veza poraslo je blagostanje domaćeg stanovništva i izazvalo doseljavanje stranaca, naročito Indijaca i Kineza. Na prostoru od 604.511 km² živi 14.667.146 stan. (1931) t. j. 24 na 1 km². Birmanci, mongoloidi tibetske grupe, čine većinu stanovništva. Iako brojčano daleko najjači, oni se boje nametljivih doseljenika, naročito gospodarski jakih Indijaca; odatle i pokret za izdvajanje iz indijskog carstva. U rubnim krajevima zemlje živi više manjih naroda: ratoborni Katschin, Schan i Laos na sjeveroistoku, Arakanezi na jugozapadu, Mon i Kareji na jugoistoku. Budizam je glavna vjera, pored koje se brojčano gube animizam, islam i kršćanstvo. Iako je B. primila vjeru iz Kine, ostale odlike njene kulture ukazuju na susjedstvo Indije.

B. se obično dijeli na Dolnju i Gornju B., u prvoj je glavni grad Rangoon (→ Rangoon), a u drugoj Mandalay (147.932 stan.), glavni grad i kulturno središte predengleske B., a danas veliko raskršće putova. U rižom bogatom primorju još su važne luke Akyab (37.000 stan.), Bassein (42.000) i Moulmein (65.000), a nešto je dalje od obale povijesni grad Pegu.

Povijest B. ispunjena je međusobnim borbama pojedinih pokrajina. U tu su se borbu često miješali stranci, poglavito Kinezi. Početkom 18. st. Alampor, gospodar Gornje B., pokorio je i ujedinio uz englesku pomoć gotovo cijelu B. Njegovo su djelo dovršili nasljednici. Početkom 19. st. (1824) počinju Englezi osvajanje B. Engleski se posjed postepeno širio od obale dublje u kopno. U jesen 1885 uhvatili su Englezi posljednjeg kralja Thebawa, a u ožujku slijedeće godine podložili B. vicekralju Indije. Da bi zadovoljila zahtjeve Birmanaca, izdvojila je 1. IV. 1937 Engleska B. iz indijskog carstva i stavila ju pod neposredan nadzor ministarstva kolonija.

LIT.: H. J. Werhli, Zur Wirtschafts-Geographie von Ober-Burma und der Nördlichen Schan-Staaten, Zürich 1906; J. Dautremer, La Birmanie, Pariz 1912; H. Th. White, Burma (Provincial Geographies of India), Cambridge 1923; L. D. Stamp, The vegetation of Burma, London 1925; E. Klute, Handbuch der geographischen Wissenschaft. Vorder- und Südasien, Potsdam s. a.; P. V. de la Blache i L. Gallois, Geographie universelle, sv. IX.: Asie de moussons, drugi dio, Pariz 1929.