BIOSFERA (od grč. βίος »život« i σφατρα »kugla«), oblast žive tvari, biljaka i životinja. Ona ornata površinu Zemlje, obuhvatajući jedan dio troposfere, svu hidrosferu i jedan dio litosfere, i to koru trošenja. Za postajanje minerala biosfera je vrlo važna, jer živa tvar također sudjeluje u kemijskoj povijesti Zemljine kore. Živa tvar je izvor energije, koja uzrokuje prirodne kemijske reakcije ili postajanje minerala. Ona sabira atome kemijskih elemenata iz Zemljine kore, da ih opet preda toj kori, gdje će služiti za razvitak različnih minerala. F. T.

Biosfera je sav životni prostor na Zemlji, koji su naselila živa bića, od najviših gora do najdubljeg mora. Samo malo ima mjesta na Zemlji, gdje ne mogu živjeti nikakva živa bića, kao na prostranom polarnom ledu i velikim ledenjacima, ili u ždrijelima vulkana. Prema sredstvu (mediju), u kojem se zadržavaju živa bića, razlikujemo vodena i uzdušna bića, a kako se slatke vode znatno razlikuju od mora, ima biosfera tri velika životna područja (biocikla): more, slatke vode i kopno.

Svako ovo životno područje ima posebne i različite uvjete za život, na koje su na pr. sve životinje posebno prilagođene, pa po tome razlikujemo morske, slatkovodne i kopnene životinje. U svakom životnom području ima više različitih životnih pokrajina (biohora), kao što su na pr. morska obala, pučina, tekućice, šume, pustinje i t. d. I u životnim pokrajinama ima još znatnih razlika između njihovih pojedinih dijelova, jer ima na pr. različitih morskih obala, kao primjerice pjeskovita, muljevita, pećinasta obala i t. d. Takvi ograničeni dijelovi životnog prostora zovu se stanište (biotop). N. F-k.