ATROFIJA (grč. atrophia, a »ne« i trophe »hrana«) znači smanjenje stanice, organa ili cijelog organizma, a ide u grupu regresivnih promjena, kod kojih nalazimo nazadovanje i opadanje elemenata i cijelog organa s obzirom na njegovu veličinu, oblik, strukturu i konzistenciju. A. (lat. a. simplex, jednostavna a.) u prvom se redu očituje na stanici kao elementu organa. Brojčano smanjivanje stanica nekog organa također dovodi do atrofije. U ekstremnom slučaju može atrofirati cijeli organizam, na pr. kod djeteta (paedatrophia). Uzroci atrofije su gdjekad u samoj stanici (aktivna a.), a mogu biti i vanjski (pasivna a.). A. nekih organa ne mora značiti patološko stanje (fiziološka atrofija na pr. timusa iza puberteta). U starosti se pak smanjuju svi organi (senilna a.). Uzroci u užem smislu mogu biti različiti. Nedovođenje hrane organizmu ili stanicama izaziva atrofiju (otuda i naziv ove pojave). Ako su stanice organa ili organ sam izloženi pritisku, one će se smanjiti. I neupotreba organa dovodi do atrofije. Za normalni rast organa potreban je naime stalan funkcionalni podražaj. Nastane li prekid u provođenju podražaja živcem (njegovo oboljenje), onda atrofira organ, koji je on inervirao (neurotična a.). A. jetre i srca može biti praćena stvaranjem smeđeg pigmenta u protoplazmi (a. fusca). S. S.

A. bulbi jest kvrčenje očne jabučice nakon kroničnih plastičnih upala i ozljeda unutarnjih dijelova oka. A. B.

A. nervi optici jest sušenje vidnog živca, koje dolazi najčešće zbog glaukoma, tabesa, tumora mozga, upale vidnog živca, ozljede i intoksikacije. A. B.

Atrofija (u zoologiji) je smanjivanje životinja ili pojedinih organa ili njihovih dijelova radi nedovoljne hrane ili drugih uzroka, pa i zbog neupotrebe organa, što se vrlo jako vidi kod mišića.

Prigodom atrofije organizma ne smanjuju se u istom omjeru svi organi, nego se najviše smanje najmanje važni, kao masno staničje, a izatoga poprečnoprutasti mišići, jetra, gušterača, bubrezi i slezena, a najvažniji organi za život, kao što su mozak i srce, ne atrofiraju.

Kod preobrazbe punoglavaca, žaba potpuno atrofira veliki rep, kojim punoglavci veslaju, a isto tako jako atrofiraju i mišići u repu lososa, koji gladuje, dok putuje na mriješćenje iz mora u potoke. Kad se golubovi hrane hranom bez kalcijskog karbonata, onda gotovo ništa ne atrofiraju kosti, koje su potrebne kod kretanja, ali lubanja i prsna kost atrofiraju do krajnje mogućnosti. Opreka atrofiji je hipertrofija. N. F-k.