ARHAIK (grč. archaios »star«, Azoik Laurentian), prvi vijek u povijesti naše Zemlje, koji obuhvaća njenu najtamniju prošlost, kad još nije bilo na njoj nikakva života.

Taj vijek zovu još agnotozoičkim i primitivnim. U to se doba stvara tvrda zemaljska kora, prvo kamenje i rude. Čitava zemaljska kugla bila je ovita toplim vodenim parama i ugljičnom kiselinom, pa su prilike za stvaranje bilo kakvog organizma bile vrlo nepodesne. Radi velikog tlaka vodene su se pare zgušćivale u kapljevinu, i to je početak stvaranju prvih velikih i vrućih mora. Ohlađivanjem nastajale su u novostvorenoj tvrdoj zemaljskoj kori prve poremetnje tla i dovele do stvaranja dolina i planina. Radi jakih poremetnja u novostvorenoj zemaljskoj kori došlo je do velike vulkanske djelatnosti. U to doba pada postanak većine dubljinskog (intruzivnog) kamenja kao i stvaranje kristalastih škriljaca. Granit, sijenit, diorit, porfir kao eruptivne mase, pa gnajs, amfibolni škriljevac, tinjčev škrilj, brusilovac i mnoge druge vrste škriljaca glavno su petrografsko obilježje ovog doba. Uz ovo kamenje nalazimo i kristaliničnog vapnenca, koji se morao stvarati u tim vrućim morima bez sudjelovanja organskog svijeta, pa ga zato i zovu pravapnencem. Živahna vulkanska djelatnost uzrokom je, da u naslagama arhajskog doba nalazimo bogata rudačna ležišta: zlata, srebra, platine, olova, bakra, tutije, željeza, antimona i niklja. I drago kamenje kao rubin, safir, smaragd, turmalin i topaz vezano je od velike česti na ovo doba. Arhajske naslage pojavljuju se na zemlji nepokrivene i otvorene u krajevima pločastog gorja, gdje tvore gorske masive. Takve masive poznajemo sa Skandinavskog poluotoka, Francuske, Češke i Kanade. Drugačije je nastupanje arhajskih naslaga kod velikih gorskih nizova, gdje je kameni materijal arhajskog doba dopro na površinu radi tektonskih razloga ili denudacijom mlađih naslaga, koje su ga pokrivale. Ovamo pripadaju arhajski nizovi Alpa, Kavkaza i Himalaje. Arhajsko doba možemo prema petrografskom karakteru podijeliti u tri različita sustava, koji međusobno leže, kako je to u Americi potvrđeno, vrlo često u diskordantnom položaju. Prvi je i najstariji sustav gnajsa, koji dijele u 1. bojiški, 2. hercinski. Bojiški odio razvijen je napose u češko-moravskom sustavu. Petrografski mu je karakter razvoj gnajsa i granita. Prijelazi između gnajsa i granita vrlo su česti. Amfibolne škriljce brusilovce i filite u tom odjelu susrećemo vrlo rijetko. Mlađi odio, koji leži na bojiškom, hercinski je karakteriziran velikom izmjenom različitog kamenja. Osim toga nalazimo u tom sustavu uloške eklogita, serpentina i kristaličnog vapnenca. Rosenbusch zove sustav gnajsa i sustavom pragnajsa, a u Americi ga zovu laurentijanskim sustavom. Drugi je sustav arhajskog doba sustav blijesnika. On je mlađi od gnajsa i leži diskordantno prema hercinskom odjelu. Petrografska su mu obilježja graniti s ulošcima granata, augiti i amfiboliti, a kadšto i kloritni škriljci. U Americi zovu taj sustav huronskim, jer je osobito tipično razvijen oko Huronskog jezera u Sjevernoj Americi. Neki drže, da je u to doba nikao prvi život na zemlji. Najmlađi sustav arhajskog doba je sustav filita. Njega karakteriziraju različiti škriljci, napose: biotitni, kremeni, zeleni i crvenkasti. Kao uloške u tom kamenom materijalu susrećemo vrlo često granite i kristalinične vapnence. Organski tragovi u arhajskim slojevima nisu dosada nađeni. Za Eozoon canadense, koji je dugo vrijedio kao prvi organski ostatak na zemlji, dokazano je, da je mineralnog podrijetla, kao što ni ofikalcit iz Kanade ne dokazuje, da je već u arhajsko doba postojao organski život na našoj zemlji. Jednako nemamo pouzdanih potvrda, da su kristalinični vapnenci u slojevima arhajskog kamenja ili grafitni i ugljeni ulošci u naslagama kristalastih škriljaca organskog podrijetla, jer su mogli nastati i čisto minerogenim putem. Pouzdanih podataka o naslagama arhaika na području kraljevine Jugoslavije nemamo. Za mnoge kristalaste škriljce, koji izgrađuju Rodopsku masu, dio Istočne Srbije, Staru Planinu, pa one u Panonskoj Nizini i na granicama Dinarskog spleta, mogli bismo misliti, da su arhajske starosti, i to jedino po tome, što se po svojim osebinama podudaraju s jednakim kristalastim škriljcima u drugim krajevima svijeta.