ANESTEZIJA (grč.) je ugasla osjetljivost za dodir i za pritisak. Bolesnik ne osjeća dodir tuđeg predmeta na koži ili sluznici nekog dijela tijela. Osjeća li ga vrlo malo i slabo, govorimo o hipesteziji. A. ili h. su znakovi raznih bolesti živčanog sustava, a nastaju prekidom dovoda osjetnog živca za određeni dio tijela. Taj prekid može biti organske prirode, t. j. od jake pozljede živca ili psihogene prirode kod histeričnog karaktera. (→ Analgezija). R. L-ć.

Anestezija kod domaćih životinja. Kao kod ljudi provodi se i kod domaćih životinja anestezija u obliku opće narkoze, kao infiltrativna, vodiljna, lumbalna i sakralna anestezija. U svrhu narkoze upotrebljuju se kod raznih životinja i razna sredstva: kod konja kloroform i kloralhidrat, kod goveda alkohol i kloralhidrat, kod ovaca alkohol, kod svinja kloroform, kod pasa morfij, kloralhidrat, kloroform, eter i pernokton, kod mačaka mješavina kloroforma i etera, kod ptica kloroform, eter i alkohol. Narkoza se provodi prema naravi narkotika putem inhalacije ili injekcije, peroralnim ili rektalnim putem. Kao sredstva anestezije služe kokain, tutokain, perkain, novokain i t. d. Od osobitog je interesa t. zv. epiduralna anestezija, koja se daje između prvog i drugog repnog kraliješka kod raznih operacija u stražnjem dijelu tijela, napose spolnih organa, nogu, vimena i t. d., naročito kod goveda. Osim infiltrativne, lumbalne i sakralne anestezije napose je važna vodiljna anestezija senzibilnih živaca kod ustanovljenja hromosti. To su t. zv. dijagnostičke injekcije: one se daju u području nekih senzibilnih živaca ekstremiteta napose medianusa, digitalisa, peroneusa i tibialisa. Na temelju efekta injekcije zaključuje se na lokalizaciju i uzrok hromosti. O. K.