AMARNA (Tell el-Amarna) je ime, koje su arheolozi dali mjestu, na kojemu je egipatski kralj Amenofis IV. sagradio svoju novu prijestolnicu i u počast novog božanstva dao joj ime Aket-Aton (Aht-Aton, Ikhu-n-Aton), što znači horizont Atona. Amarna su egipatski Pompeji. Otkopana je u prvom i početkom drugog decenija 20. st. Kako je grad malo iza smrti njegova osnivača bio napušten, to je pustinjski pijesak zasuo donje dijelove zgrada, koji su danas otkopani. Nađen je glasoviti arhiv na glinenim pločicama, na kojima je zapisana diplomatska korespondencija Amenofisa III. i IV. s azijskim vladarima; otkopane su mnogobrojne palače, hramovi i privatne kuće, i cijeli jedan atelijer »natkipara« Thutmesa, s prekrasnim kipovima novog naturalističkog stila, između kojih i čuvena Nefretete. Grobnice u pećini Amarne prava su galerija slika ovoga stila.

LIT.: Schäfer, Amarna in Religion und Kunst, Berlin 1931; G. Novak, U hramu boga Sunca, Novosti 1933, br. 77. G. N.

Amarnski dokumenti osvjetljuju mnoge činjenice iz stare topografije i povijesti Palestine. Kasniji Jeruzalem zove se prije Hebreja Uru-Salim. Palestinski namjesnik Add-hiba javlja Amenofisu IV., da prema Jeruzalemu prodiru Habiri. Očito su to Hebreji, koji su u to vrijeme (poslije 1397) zauzimali Kanaan. Prema pismima, koja su poslana egipatskim kraljevima, vidi se, da je Egipat bio neobično bogat zlatom.