DOURINA, durina, spolna zaraza razplodnih konja (njem. Beschälseuche, franc. Maladie de coit, engl. Covering diesease, tal. morbo coitale). Tok je bolesti obično kroničan. Bolest počinje mjestnom upalom vanjskog spolovila. Poslije nastupi osip na koži i uzetost u različnim dielovima tiela, najčešće u stražnjim nogama.

Bolest se javlja od vremena do vremena u pojedinim zemljama Evrope, Afrike, Azije i Amerike. U Hrvatskoj je tokom ovoga stoljeća ustanovljena u različnim krajevima, na pr. u okolici Križevaca 1903—04, Kapele Batrine 1911—14, Nove Gradiške 1925—26.

Uzročnik je monomorfni tripanozom (Trypanosoma equiperdum), koji je dugačak 16—35 mikrona, a debeo 1,5 do 2,5 mikrona. Ide u skupinu protozoa i ima jezgru, blefaroplast i bič, vretenastog je tiela, kojemu je prednji dio šiljast, a stražnji zaobljen. U sredini tiela nalazi se jezgra.

Prirodno zaraženje. Životinje se zaraze kod parenja putem sluznice rodnice ili mokraćne cievi. Bolestni pastuh zarazi kobile, koje je opasao, a zdravi se pastuh zarazi opet pripustom na bolestne kobile. Kod spolnog obćenja bolestni pastuh sa spermom izlije u rodnicu kobile i uzročnika bolesti, koji se nalazi na sluzi mokraćne cievi. Na sluznici rodnice uzročnik se razmnoži, prodre kroz sluznicu i limfnim putem uđe u krvni obtok te se krvlju raznosi po tielu. Kod pastuha, koji opaše bolestnu kobilu, sa sluzi iz rodnice dolazi uzročnik u mokraćnu ciev, tu se razmnoži i prodre kroz sluznicu u limfu i krv. Kobile se kadkad zaraze i tako, da se češu o predmete, o koje su se češale bolestne kobile. Sa nečisti s tih predmeta dolazi uzročnik na stidnicu, a može dospjeti i na sluznicu.

Znakovi bolesti. Prvi se znakovi bolesti pojave na vanjskom spolovilu. Poslije nastaju promjene na koži i živcima. Ima i slučajeva, da na spolovilu uobće nema promjena, već se odmah pojave znakovi oboljenja kože i živaca. Inkubacija traje 5—6 dana, a može trajati i 1 do 1½ mjeseca. Poslije tog vremena pojave se klinički znakovi: kod pastuha edematozno otečenje puzdre, kadkad i mošnje. Nateklina je gnjecasta, nebolna i normalne topline. Od puzdre prelazi nateklina na trbuh i na mošnju. Mnogo puta nateče i glavica mužkog uda. Mokraćna ciev, napose slobodni dio, upaljena je, natečena, i iz nje se ciedi gnojni izcjedak. Na sluznici slobodnog diela mokraćne cievi i na mužkom udu, napose na glavici, nastaju čvorići veličine leće do graška. Za 24—36 sati nastaju iz tih čvorića čirovi, koji težko zarašćuju. Kad zarastu, zaostanu na tim mjestima biele pjege. Radi upale mokraćne cievi bolestne se životinje podražuju na češće mokrenje, kod čega pokazuju bol, tapkaju stražnjim nogama i za mokrenja stenju. Pastusi su i spolno više razdraženi.

Kod kobila nastaje na stidnim sklopkama gnjecasta, edematozna, nebolna oteklina, koja je obične topline. Iz stidnice se ciedi u početku sluzavi, a poslije gnojni izcjedak. Stidne su sklopke posute čvorićima veličine leće do graška. Tkivo se tih čvorića brzo razpadne, i na tim mjestima nastaju čirovi, koji težko zacjeljuju. Na mjestu čira, kad ovaj zacieli, ostaje biela pjega, tako da je stidnica šarena. Sluznica je rodnice upaljena i natečena. Folikuli sluznice su natečeni i povećani, te se mogu napipati kao čvorići veličine prosenog zrna. Kadkada se ti folikuli zagnoje, te nastaju čirovi, koji težko zacjeljuju. Sluznica preddvorja, kad bolest dulje traje, odebljana je i ima boju slanine.

Izvjestno vrieme poslije pojave promjena na spolovilu nastaju na različnim mjestima tiela natekline (talirske pjege). Te su natekline različne veličine i oblika, kadkad kao pola oraha do pola jabuke, a kadkad su prstenaste. Ove natekline mogu brzo nestati te se opet pojave na drugom mjestu. Upala živčevlja nastupa istom u kasnijem toku bolesti. Radi upale živaca životinje su preosjetljive u područjima upaljena živca. Kad se dotaknemo diela, koje je inervirano bolestnim živcima, životinja pokazuje jake bolove. Hiperestezija prelazi u hipesteziju i konačno nastupi paraliza i pareza. Posljedica je toga uzetost pojedinih organa. Naročito su izraženi znakovi paralize i paraze živaca stražnjih nogu. Životinje se njišu u stražnjem dielu tiela, kod hoda klecaju u skočnom i putištnom zglobu. Kod hoda vuku noge za sobom, naročito distalni dio počevši od putištnog zgloba. Po koji put životinje zbog atrofije očnog živca osliepe. Bolestne životinje uzprkos dobrom teku mršave, koža postaje opora i suha, dlaka je bez sjaja i kuštrava. Pogled postaje bezizražajan. Konačno životinje tako oslabe, da se ne mogu dizati, i uginu od obće slabosti ili radi infekcije nastale putem dekubitalnih rana.

Od liekova protiv ove bolesti dolaze u obzir arsenski i antimonski spojevi. U novije vrieme upotrebljava se s uspjehom naganol (Bayer 205, Germanin), koji se daje intravenozno u količini od 2 g na 100 kg težine tri puta u razmaku od 8 dana. Veću pažnju valja posvetiti profilaksi. Razplodne kobile i pastuhe treba prije pripusta pregledati, i sve životinje s upalnim promjenama na spolnim organima moraju se izključiti od pripusta. Pastusi se uškope, a kobile se žigošu slovom »D« na lievoj strani vrata.

Zaraza se smatra prestalom, kad nema više bolestnih ni sa zaraze i zaraženja sumnjivih životinja. Životinje prestaju biti sumnjive, kad seroložke pretrage, provedene u razmacima od najmanje mjesec dana, daju 3 puta uzastopce negativan rezultat.A. H.