DAVIS, 1. Jefferson, * na imanju, u kraju, gdje je danas mjesto Fairview (Kentucky) 3. VI. 1808, † New Orleans 6. XII. 1889, sjevernoamerički državnik. Svršio je vojnu školu 1828 i bio aktivan časnik do 1835, nakon čega se povukao na plantažu pamuka u državi Mississippi. Tu je izradio svoje pojmove o crnačkom ropstvu: sam je postupao vrlo dobro sa svojim Crncima i dao im neku vrstu samouprave, pa stoga nikad nije htio vjerovati u opravdanost napadaja na ropstvo kao instituciju. G. 1845 izabran je u zastupničku kuću, no doskora je kao pukovnik pošao u meksičku vojnu te se 1846 zahvalio na mandatu. G. 1847 postade senator, 1854 drž. tajnik za rat u vladi predsjednika Franklin Pierce-a, a 1857 ponovno senator. G. 1859—60 predvodi kao predstavnik demokratske stranke oporbu južnih država; zahtijevao je mogućnost uvođenja ropstva u sve države, kako njegovo postojanje u nekoj državi ne bi bilo zaprekom za njeno primanje u U. S. A., a osobito je zastupao pravo secesije za svaku državu. Zimi 1860 objelodanio je sa 6 drugih senatora iz južnih država povijesnu izjavu u tom smislu, a 21. I. 1861 napustio senat. Kongres južnih država jednoglasno ga je 9. II. 1861 izabrao predsjednikom njihove Konfederacije, a 16. X. 1861 potvrđen je izbor narodnim glasovanjem, pa je D. ostao na tom položaju do sloma. Kad se uvjerio, da Sjever ne popušta, dao se na organizaciju ratne industrije, što je omogućilo prve sjajne uspjehe južnjaka u »građanskom ratu« 1862. Pogriješio je naprotiv, što se nije brinuo za pojačanje četa u Mississippiju, gdje je položaj bio ugrožen, već je poveo ofenzivu na istoku, gdje su zatim konfederalci bili poraženi, a padom Vicksburga njihovo područje presječeno. G. 1864 svrgnuo je omiljelog generala Johnstona, i pošto su sjevernjaci stalno napredovali, okrenulo se javno mnijenje protiv njega. Kad je u travnju 1865 napušten Richmond, nastojao je da se povuče preko Mississippija, ali je 10. V. zarobljen kod Irwinvillea. Bio je zatočen u Ft. Monroe do 4. V. 1867, kad mu je dopušteno da ode u Kanadu. Pomilovan 25. XII. 1868 povukao se u Beauvoir (Mississippi), gdje je napisao Rise and Fall of the Confederate States of America (2 sv., 1881) i A Short History of the Confederate States of America (1890).

BIBL.: Njegove govore izdao je Dumber Rowland, J. D. Constitutionalist, His Letters, Papers and Speeches, 1923.

LIT.: W. E. Dodd, J. D., 1907; A. C. Gordon, J. D., 1918; J. Eckenrode, J. D., President of the South, 1923.

2. John, * oko 1550, † 1605, engleski pomorac, otkrio je zap. obalu Grönlanda prolazeći tjesnacem između Grönlanda i Baffinove zemlje, koji je po njemu prozvan Davisovim tjesnacem. Konačno je dospio do 72° 12’ sjev. širine. Na putu po Indiji ubiše ga japanski gusari u Malaki.A. P.

3. Owen, * Portland (Maine) 29. I. 1874, američki dramatičar. Pisati je počeo 1898, te je napisao preko stotinu drama. Naročit uspjeh postigao je s dramom Icebound (1923). Među mnogobrojnim djelima, koja su uglavnom osnovana na uvijek istoj konvencionalnoj formuli s naročitim financijalnim i reklamnim uspjehom, nalaze se: The Detour (1923), The Nervous Wreck (1923), Lazybones (1924), Easy Come, Easy Go (1925), Beware of Widow (1925).R. F.

4. Thomas Osborne, * Mallow (Cork) 14. XI. 1814, † Dublin 15. IX. 1845, irski pjesnik i političar, jedan od osnivača i vođa pokreta Mlada Irska. Kao novinar osnovao je s izdavačem Ch. G. Duffyem i s J. B. Dillonom 1842 tjednik »The Nation«, koji je izvršio velik utjecaj na politički razvoj Irske. U tom je listu D. objavljivao svoje političke pjesme, ali većina ih ne pripada u poeziju, jer su pisane brzo i tendenciozno. Ali D. ima i vrlo dobrih rodoljubnih pjesama, kao Boatman of Kinsale, O the Marriage, the Marriage, a napose povijesna balada The Sack of Baltimore. Zbirka njegovih pjesama izašla je 1846. U prozi je također mnogo pisao, a najvredniji su eseji Literary and Historical Essays (1846).

LIT.: Ch. G. Duffy, T. D. (1890); Isti, Young Ireland (1896).R. F.

5. Wiliam Morris, * Filadelfija (Pa) 12. II. 1850, † 1934, američki geolog i geograf, prof, fizikalne geografije na Harward-sveučilištu. Od 1899—1913 putovao je po svim krajevima svijeta, jer je bio uvjeren, da se prirodne pojave i oblici mogu samo onda pravilno shvatiti i opisati, ako ih vidimo vlastitim očima. Na tome putu prošao je u društvu s velikim njemačkim morfologom A. Penckom i hrvatskim krajevima Bosne, Dalmacije i Hercegovine. To svoje putovanje opisao je u niže navedenom opisu, a u svojem djelu o tumačenju površinskih oblika opisuje postanak i oblik dalmatinske obale i otoka kao i ponikava u Hercegovini. Važna je njegova teorija geografskog ciklusa o postanku površinskih oblika zemlje denudacijom. Znanstveni smjer geografije bio je dulje vremena pod jakim utjecajem te njegove teorije.

BIBL.: Physical Geography, Filadelfija 1898; An excursion in Bosnia Hercegovina and Dalmatia, Bull. Geograph. Soc. Philapelphia. III. 1901; Geographical Essays, Filadelfija 1909. Practical Exercises in Physical Geography, Filadelfija 1911.J. P-k.