ČILSKA SALITRA, natrijska salitra, nitrat. Kristalizuje se heksagonski. Razvila se najviše u kristalastim agregatima i zrnju. Staklenasta je sjaja. Prozirna je do providna; bezbojna ili svijetlo bojadisana. Natrijski je nitrat, NaNO3. Topljiva u vodi, pa i na vlažnom uzduhu, jer je higroskopična. Javlja se često u suhim krajevima, ali u malim količinama, više puta kao eflorescencija (cvjetanje) iz tla; Najveće njene količine nalaze se u sušnim krajevima na sjeveru južnoameričke države Čile (otuda joj ime). Tu se prostiru salitrena ležišta u zoni, dugoj 800 km, s pet salitrenih okružja, gdje je prate glauberova sol, gorka sol, kamena sol i sadra: s tim mineralima izmiješanu zovemo caliche. Ima je još u Perúu, Kolumbiji, u Sjev. Americi u Kaliforniji, Koloradu, Nevadi i dr., u Alžiru, po Sahari, u Maroku i t. d. Za turskoga doba vadila se u znatnijoj količini u okolini Skoplja za priređivanje baruta. Od cjelokupne proizvodnje salitre četiri njene petine upotrebljavaju se kao tvorivo za gnojivo. Ostala petina upotrebljava se u kemijskom veleobrtu za priređivanje kalijske salitre, dušične kiseline, pri izradi gnoja, za priređivanje amonijskog nitrata, pri izradi čelika i t. d.F. T.
Č. s. dobiva se iz »caliche«, koja u pustinjama južno-američkih država Čilea, Perúa i Bolivije čini na sloju nepropusne gline i škriljavca 1 do 5 m debele naslage, pokrivene slojem pijeska, šljunka i zemlje. Pošto se taj zemljani pokrov s pomoću dinamita razori, vadi se iz otvorenih rovova surova salitra ili kaliča (caliche), koja sadržava 47—60% (kadšto i preko 70%) natrijeva nitrata uz 7 do 17% natrijeva klorida, 4 do 26% natrijeva sulfata. 0,2 do 0,73% kalijeva jodida, male količine jodata i perklorata, dok ostatak čine nerastopljiva onečišćenja: šljunak, pijesak i glina. Kod tehničke preradbe rastapa se surova salitra u vreloj vodi ili u vreloj ocjedini od prijašnje kristalizacije sve do zasićenja, a procijeđena bistra rastopina ohlađuje se u željeznim basenima do kristalizacije. Kad temperatura spadne na 20° C, iskristalizira se iz rastopine više od polovine natrijeva nitrata. Od rastopine odvojeni kristali oplahnjuju se hladnom vodom i ostavljaju 4 dana na kosoj podlozi, da se potpuno ocijede i prosuše, dok se iz ocjedine ponajprije vadi jod, a zatim ona ponovno služi za rastapanje surove salitre. Tehnička čilska salitra sadržava 94 do 97% natrijeva nitrata (15,5 do 16% nitratskog dušika), a pored toga ima u njoj do 0,5% natrijeva sulfata, oko 2,5% natrijeva klorida, nešto natrijeva i kalijeva perklorata i vlage. Gnojidbi namijenjena čilska salitra ne smije sadržavati više od 0,5% perklorata (računano kao KClO4). Kemijski čista natrijeva salitra (NaNO3) ledi se u prozirnim, bezbojnim, u vodi vrlo lako rastopljivim romboedrima, koji su nalik na kocke (odatle naziv »kubička salitra«). Postanak prirodne salitre tumači se kao posljedica jake nitrifikacije pri truležu organskih dušičnih tvari, što su se na dotičnim mjestima nakupile prije geoloških perturbacija. Prema jednom mišljenju mogle bi vrelom tih dušičnih tvari biti velike množine alga, što ih je izbacilo more, dok prema drugom mišljenju čilska salitra potječe od velikih množina guana, koje su bile podvržene nitrifikaciji na drugom mjestu, a salitra je odatle bila naplavljena na današnje svoje nalazište.M. M.