CSÁKY, prvobitno Csák, madžarska velikaška porodica (od 1560 grofovska); njezino davno podrijetlo nije potpuno utvrđeno. Od 2. polovine 13. st. sve do danas mnogi su njezini članovi imali istaknute položaje u Ugarskoj. Temelj kasnijoj moći porodice položio je Petar (* prije 1291), koji je u službi Stjepana V. i Ladislava IV. Kumanca bio glavni protivnik Joakima Pektara i Gisingovaca. G. 1274 oslobodio je iz njihova zarobljeništva kralja Ladislava odlučno ih porazivši, a u daljoj borbi s njima odlikovao se i 1275 kao palatin. Petrov polubrat Matija bio je 1272/3 hrvatski ban (→ Čak 1.), najznačajniju pak povijesnu ulogu imao je Petrov sin Matija, prozvan Trenčinski (→ Čak 2.).

U novije vrijeme istakli su se kao političari:

1. Albin Cs., * Krompach 19. IV. 1841, † Budimpešta 15. XII. 1912. Kao ministar školstva 1888—94 proveo je znatne reforme, a zakonom o obvezatnim dječjim zabavištima 1890 podupro je u mnogome madžarizaciju. G. 1900—06 i 1910 bio je predsjednik Gornjeg doma.

2. Stjepan Cs. (* Segesvar 18. VII. 1894, † Budimpešta 26. I. 1941) posvetio se diplomatskoj službi. Poslije pada monarhije u Španjolskoj 1931 bio je otpravnik poslova i 1934 poslanik u Madridu, a 1935 pozvao ga je ministar vanjskih poslova Kanya za šefa svoga kabineta. Surađivao je na »rimskim protokolima« 1935, a za sudetske krize 1938 vodio je pregovore s Italijom i Poljskom o madžarskim zahtjevima prema Čehoslovačkoj. Poslije smrti K. Kanye preuzeo je 10. XII. 1938 ministarstvo vanjskih poslova, na kojem je položaju i umro. Za njegova ministrovanja stekla je Madžarska bečkom arbitražom 2. XI. 1938 neke dijelove Čehoslovačke; kad se ta država raspala, zaposjela je Madžarska u ožujku 1939 i cijelu Karpatsku Rusiju, a 1940 odstupila joj je Rumunjska ponovnom arbitražom u Beču dio Transilvanije.