CRVOTOČINKE (Lycopodinae) su posebni razred trajnih zeljastih ili drvolikih papratnjača (v.) s vrlo razvijenom, često dihotomski razgranjenom stabljikom, koje kod drvolikih oblika rastu u debljinu. Listovi su im razmjerno maleni, zašiljeni ili tupo ljuskavi i imaju kod nekih predstavnika na gornjoj strani posebni jezičac (ligulu), pa se prema tome dijele c. u dvije skupine: prve bez jezičca — eligulatae, i druge s jezičcem — ligulatae. Trusnici se razvijaju pri dnu listova na gornjoj strani i stvaraju jednovrsne (izosporne c.) ili raznovrsne truske (heterosporne c.). Kod jednotrusnih oblika izraste spolna generacija u obliku ovećega protalija, sposobnog za samostalan život, dok se kod raznotrusnih oblika razvija spolna generacija s vrlo reduciranim protalijima, i to iz malenih truska (mikrospora) muški, a iz velikih (makrospora) ženski protalij, koji stvaraju jedino spolne organe, anteridije, odnosno arhegonije. C. se dijele u četiri samostalna reda, s nekoliko porodica.

1. Lycopodiales s por. Lycopodiaceae (crvotočinice). Živi rodovi crvotočina (v.) i Phyloglossum.

2. Selaginellales s por. Selaginellaceae, zeljaste biljke, listići s jezičcem, dvovrsni trusnici. Rod selaginela (v.).

3. Lepidophytales s više por. sačuvane samo u okamenjenom stanju, uglavnom drvoliki oblici s rastenjem u debljinu, linealnim listićima najčešće s jezičcem, koji su ostavljali posebne značajne brazde na stabljici, dvovrsni trusnici. Por. Lepidodendraceae, brazde na stabljici u zavojima; važniji rodovi Lepidodendron (v.) i Lepidostrobus. Por. Sigillariaceae, brazde u uzdužnim nizovima; glavni rod Sigillaria (v.).

4. Isoetales s por. Isoetaceae, zeljaste biljke, listići s jezičcem, dvovrsni trusnici. Rod isoetes (v.).

C. se odlikuju mnogim značajnim oznakama, koje upućuju na najstarije papratnjače, prve stanovnike zemaljskog kopna. S druge strane javljaju se kod njih već dvovrsni trusnici (mikro- i makrosporangiji), koji se nalaze u posebnim klasićima i predstavljaju praoblik cvijeta; zato su c. u sistematskom pogledu vrlo važne. One su vrlo stari stanovnici zemlje, koji su bili najbolje razvijeni u paleozoiku, poimence u karbonu i devonu, kad su njihovi drvoliki oblici izgrađivali glavni dio raslinstva i stvarali goleme naslage kamenog ugljena. Današnji živi rodovi c-a samo su zakržljali ostatci nekadašnjih gorostasnih pređa.I. H.