CRVOTOČINA (Lycopodium), biljni rod trajnih, zeljastih papratnjača iz istoimene por. crvotočinica. Stablo im je uspravno ili puzavo sa središnjom žilom, u kojoj je drvenasti dio (ksilem) rastavljen u posebne ploče. Listići su razmjerno maleni, neki produženo-zašiljeni ili ljuskavi, nemaju na gornjoj strani jezičca (ligule), a poredani su ih u pršljenima ili u nepravilnim zavojima. Okruglasti trusnici nalaze se u pazušcima listića u gornjem dijelu stabljike ili u posebnim klasicima i stvaraju sitne jednovrsne truske, koje raznosi vjetar. Iz njih se razvija podzemni, gomoljasti ili repi sličan protalij, koji živi saprofitski u zajednici s gljivom (→ mikorhiza). Spolni se organi razvijaju na vršku protalija, anteridiji su udubljeni, dok je vrat arhegonija na površini. Iz oplođenoga jajeta izraste nova c.

Preko 100 vrsta c. rašireno je po cijeloj zemlji osim suhih područja. Žive na zemlji, kamenju ili epifitski na drveću. U Hrvatskoj je poznato nekoliko vrsta. Planinska c. (Lycopodium selago L.) nema jedina od naših vrsta s brusnicima u posebnim klasicima, nego u gornjem dijelu stabljike. Česta je u planinskim krajevima, napose u klekovini. Obična c. (Lycopodium clavatum L.) s razgranjenom, puzavom stabljikom, dugom do 1 m, i gustim zašiljenim listićima, raste na kiseloj podlozi u svijetlim šumama i vrištinama, pa se sabire u našim sjevernim krajevima za pletenje vijenaca. Smrekina c. (Lycopodium annotinnum L.) sa sličnom puzavom stabljikom i uspravnim listićima raste u smrekovim šumama, dok je cretna c. (Lycopodium inundatum L.) vrlo rijetka u cretovima. Plosnata i alpska c. (Lycopodium complanatum L. i L. alpinum L.) vrlo su rijetke; potonja je poznata samo s planine Vranice.

Porodici crvotočinica (Lycopodiaceae), koja pripada razredu crvotočinka (v.), a odlikuje se razvijenim protalijem, spermatozoidima s dva biča, listićima bez jezičca i jednovrsnim trusnicima, pripada još rod Phylloglossum s jednom australskom vrstom.I. H.

Svijetlo žuti prah vrlo laganih i sitnih truska obične c-e lako prianja uz predmete, pokretljiv je, pliva na vodi i ne kvasi se; u dodiru s plamenom lako plane. Zbog navedenih svojstava nalazi svakovrsnu primjenu. Tako se od 17. st. upotrebljava u medicini kao Sporae Lycopodii (krivo Semen L.). U promet dolazi uglavnom iz Rusije, manje iz Poljske, Njemačke i Švicarske. U truskama ima oko 50% masnog ulja, zatim sladora, dušikovih spojeva i t. d. Upotrebljava se kod pravljenja pilula, kao prah za posipanje naribane i upaljene kože i sl. Osim toga se upotrebljava i u tehnici.

Za liječenje se upotrebljava i čitava biljka obične c-e (Herba Lycopodii clavati), koja sadržava glikozidsku gorku tvar.F. K-n.