CRVENA ZEMLJA, crvenica, terra rossa, je crvena zemlja, koja se nalazi u karbonatskim stijenama, vapnenjacima i dolomitima krša. Sastavljena je uglavnom od glinenaste tvari, koja je adsorbirala toliko željeznoga oksida i hidroksida, da je od njih dobila crvenu boju, pa je u naučnoj literaturi zovu najviše talijanskim imenom terra rossa (zemlja crvenica). Postala je, kao i boksit, otapanjem vapnenjaka i dolomita, pa je s boksitom u najužoj genetskoj vezi. Zato ćemo u njoj naći i one minerale, koji se nalaze u boksitu. Za krajeve našega krša vrlo je važna, jer je jedino plodno tlo, na kojem uspijeva biljka. A nema je u tim krajevima mnogo, i to zato, što je nema mnogo ni u onim stijenama, iz kojih postaje, u vapnenjacima i dolomitima. Vapnenjaci i dolomiti sadržavaju 0,5% u vodi netopljivih mineralnih tvari. Voda (u zajednici s ugljičnim dioksidom) otapa te dvije stijene pretvarajući ih u kalcijski i magnezijski kiseli karbonat. Te karbonate odnosi voda, a ostaju neotopljene one mineralne tvari, kojih je bilo u vapnenjacima i dolomitima oko 0,5%. Vrlo mala količina, pa je potrebno i dugotrajno vrijeme i goleme količine vapnenjaka i dolomita, da se otope i da dadu znatniju množinu crvenice. Nju lako raznesu vjetrovi ili je nanesu vode u šupljine, propuklice, udoline, ponikve, dulibe i doce, gdje se sabira kao tle, a ostaju gole stijene vapnenjaka i dolomita. Zato su krajevi našega krša pretežno goli.

LIT.: F. Tućan, Die Kalksteine und Dolomite des kroatischen Karstgebietes, Geološki anali Balkanskoga Poluostrva, knj. VI., 2.; F. Tućan, Terra rossa, deren Natur und Entstellung, Neues Jahrbuch für Mineralogie, Geologie und Paläontologie, sv. 34; F. Tucan, Sull’ origine della Terra rossa, Giornale di geologia pratica, XII., 1914.F. T.