CROY, plemićka obitelj, podrijetlom iz Francuske, prozvana po imanju Croy (départ. Somme), koje je uživala već na početku 12. st. G. 1598 podignuto je to područje na vojvodinu, no brojni ogranci toga roda, koji je Francuskoj, Burgundiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj dao čitav niz odličnih ličnosti (između njih 28 vitezova zlatnoga runa!), nose od zgode do zgode i mnoštvo drugih naslova (vojvode Aerschot, Harvé; knezovi Chimay, markizi Chièvres i t. d.). Vilim C.-Chièvres (1458—1521), odgojitelj i pouzdanik Karla I., svojim je utjecajem na vladu izazvao Španjolce na ustanak t. zv. Comunerosa (1520). Jedan od ogranaka C., koji i dandanas postoje pod tim imenom, a potekao je od grofova Solre, dobio je 1803 imanje Dülmen kod Münstera (stoga C.-Dülmen); drugom ogranku, koji je imao imanja u franc. Dauphinéi (C.-Chanel), pripadao je François Claude Auguste (1793—1873), koji je tvrdio, da njegov rod C. potječe od Arpadovića, i zato je za čitavoga svoga dugog i burnog života tražio za se ugarsku i modensku krunu. — Od grane grofova C.-Roeux potekli su Karlo Eugen († 1702) i Ferdinand († 1697), koji su kao vojskovođe u austrijskoj službi sudjelovali u ratu protiv Turaka 1683—99. Ferdinand se poslije uzmaka iz Beograda 1690 zatvorio u Osijek, a zatim je zajedno s banom Nikolom Erdedijem zapovijedao vojskom između Save i Drave.

LIT.: Jumel, Monographie de C., Amiens 1869; Biographie Nationale, sv. IV., Bruxelles 1873.F. C.