A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Crivelli, Carlo
Svezak: 4
Stranica: 109
Vidi na enciklopedija.hr:
Crivelli, Carlo

CRIVELLI, Carlo, * Mleci između 1430 i 1435, † između 1493 i 1495, talijanski slikar. Suvremene isprave govore veoma malo o njemu. G. 1457 osuđen je u Mlecima zbog otmice i preljuba, 1478 djeluje u Ascoli Piceno, od 1484 do 1487 izvodi djela, koja nisu sačuvana, 1488 je u Camerinu, a 1490 imenuje ga knez Ferdinando di Capua vitezom. Sva je vjerojatnost, da je učio u Padovi u školi Squarcionovoj, u krugu, u kojemu su bili Mantegna, Ćulinović, Zoppo i drugi. Osim toga se u njegovu djelu razabiraju utjecaji škole muranske, obadvaju Vivarinija i Antonija da Negroponte. Djelovao je ponajviše u Markama, a nazivao se redovno »Venetus«. Među njegovim brojnim sačuvanim djelima najvažnija su: Bogorodice u poluliku iza balustrade (Verona, Ancona, zbirke Duveen i Northbrock u New Yorku, Bergamu i londonskom Victoria and Albert Museum); veliki poliptisi s Bogorodicom i svecima (Massa Fermana, Palazzo del Municipio; Ascoli Piceno; London, Nacionalna galerija); Navještenje (London, Nacionalna galerija); Predaja ključeva (Berlin, Kaiser-Friedrich-Museum); Krist na križu (Milan, Brera); Bogorodica na prijestolu (zbirka Cook u Richmondu; zbirka Benson u Londonu; Budimpešta; Rim, Pinacoteca Vaticana); prekrasna Madonna della Candeletta (u milanskoj Breri); Pietà (Philadelphia, zbirka Johnson; London, Nacionalna galerija; New York, Metropolitan Museum; Boston, Museum of Fine Arts, t. zv. Pietà Panciatichi); Krunisanje Bogorodičino (Milan, Brera). Crivellijeva je umjetnost sinteza plastične oštrine padovanske škole Squarcionove (koju on često namjerice pretjeruje) i duboke osjećajnosti, koja se često očituje u strasnim, ali nešto namještenim i ukočenim gestama, ne dosežući divnog lirizma Pisanellova. C. voli raskošan dekorativan okvir, u kojemu su nagomilani mramorni prijestoli, bogato ornamentirane brokatne haljine, vijenci cvijeća i plodova. Slikovita draž njegovih precioznih likova sjeća na svijet priča, a djeluje obiljem antikvarnog dekorativnog pribora arhajički. Kolorit je sasvim podređen zlatnim ukrasima, pa slike djeluju kao bizantinske ikone. — I njegov se brat Vittorio (* Mleci [?] između 1440 i 1445, † između 1501 i 1502) istakao kao slikar i djelovao također u Markama.

LIT.: G. M’Neil Rushfort, C. C., London 1908; L. Testi, La storia della pittura veneziana, II., Bergamo 1915; K. Woerman, Geschichte der Kunst, IV2, Leipzig 1924; F. Drey, C. C. und seine Schule, München 1927.A. Sch.