A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Alapić, Gašpar
Svezak: 1
Stranica: 170 - 171
Vidi na enciklopedija.hr:
Alapić, Gašpar

ALAPIĆ, Gašpar, † Vukovina 4. IV. 1584, hrvatski ban, potomak velikaške obitelji, koja se u Hrvatskoj javlja istom u 15. st. Baltazar A. bijaše hrvatski podban i župan zagrebački. Bio je također kapetan Medvedgrada, koji je tada pripadao hercegu Ivanu Korvinu, pa je od njega 1496 kupio imanje Vukovinu u Turopolju. Baltazar je imao dva sina, Ivana i Jurja. Ivan se vjenčao dva puta, pa je za prvu ženu uzeo Margaretu, sestru Nikole kneza Zrinskoga, a za drugu Elizabetu, kćer Vuka Frankopana Brinjskoga. Ivan je sudjelovao u boju kod Obreške, gdje je hrvatski ban Petar Erdedi 10. IX. 1565 potukao Turke. Juraj Alapić se odlikovao kod obrane Petrovaradina, koji je veliki vezir Ibrahim 9. VII. 1526 opkolio s velikom turskom vojskom. Odbio je s tisuću vojnika dva snažna juriša. Turci su Petrovaradin zauzeli istom 28. srpnja, kada su već izginuli svi branitelji osim 90, kojima je veliki vezir dopustio slobodan odlazak. Među onim hrvatskim junacima, koji su uz Nikolu Zrinskoga 1566 branili Siget, bijaše i Gašpar Alapić. I on je uz svoga rođaka Zrinskoga provalio iz zapaljene tvrđe, ali nije poginuo u borbi s Turcima. Gašpar je bio jedan od one četvorice, koji su preživjeli slom Sigeta i pali u tursko ropstvo. Turci običavahu tražiti otkupninu za ratne zarobljenike. Alapićevu su glavu ucijenili samo s 500 forinti. Gašpar bijaše naime malenoga stasa, a grbava tijela i nakazna lica. Kako pak bijaše obučen u jednostavno odijelo, smatrahu ga Turci prostim vojnikom, jamačno slugom Nikole Zrinskoga. Kasnije se Gašpar opetovano istaknuo u borbama s Turcima. G. 1573 ugušio je seljačku bunu u Hrvatskoj. Potukao je naime s konjanicima kneza Jurja Zrinskoga 6. II. 3000 pobunjenih kmetova kod Kerestinca i Mokrica. Kada se pak 8. II. u Zagrebu sabraše banske i plemićke čete (oko 5000 konjanika i pješaka), postade im vođom Gašpar. On ih sutradan povede u Zagorje, gdje je kod Stubice potukao Matiju Gupca. 15. X. 1574 imenovan je hrvatskim banom. Instaliran je 19. XII. 1574 na saboru u Zagrebu, ali je preuzeo samo vojničke poslove, dok je upravu i sudbenost zadržao biskup Juraj Drašković kao drugi ban hrvatski. Drašković i Alapić zamoliše već na proljeće 1576 kralja Maksimilijana, neka ih riješi banske službe. Kralj je to učinio istom početkom 1578, kad je na hrvatskom saboru 5. II. predstavljen novi ban Krsto barun Ungnad. Gašpar Alapić je pokopan u pavlinskoj crkvi u Remetama.

Potpis: R. H-t.