CRIKVENICA, morsko kupalište i ljetovalište (prosječna zimska temperatura 9º C) u Hrvatskom primorju nasuprot otoku Krku, ima 500 m dugu obalu za kupanje, a za njom su elegantni hoteli i pensioni, koji se nižu gotovo do Sv. Jelene na sjevernoj strani i do Selca na južnoj. Od pristaništa za parobrode idu samovozne veze na Plase k željezničkoj pruzi u Zagreb i na Plitvice k jezerima. Ime je naselja u vezi s crkvom i samostanom, koji su Frankopani podigli pavlinima u 15. st. na utoku potoka Dubračine. Ovamo su se prije 200 godina počeli spuštati stanovnici frankopanskoga Kotora i iz drugih sela Vinodola. U doba Napoleonovo Crikveničani su već ribari, koji do danas s koljena na koljeno nastavljaju zanimanje svojih pređa. Do nagloga poleta u razvoju C-e dolazi u zadnjem desetljeću prošloga stoljeća; onda je sagrađeno veliko svratište Therapia, osnovan perivoj, uređena su šetališta i ceste. Poslije prvoga svjetskoga rata uživa C. glas priznatog morskog kupališta diljem Evrope; izgrađen je novi vodovod, parkirana glavna obala šetalištima, podignuta munjara, sagrađeno mnogo ljetnikovaca. Poslije 1935 iznosio je godišnji broj posjetilaca gotovo 20.000 osoba sa 200.000 proboravljenih dana, tako da je C. bila na Jadranu najprivlačivija točka iza Mletaka i Dubrovnika. G. 1931 popeo se broj stan. na 3127.S. V.