CRET. Cretom zovemo one biljne zadruge, koje žive na provlaženom tlu, a kod kojih se obamrli dijelovi biljaka ne mineraliziraju nego postepeno karbonificiraju. Karbonifikacijom obamrlih dijelova stvara se treset (v.). Cretovi su ravni ili niski, prelazni i nadignuti. Različit je treset, što ga tvore ti cretovi. Treset niskih cretova ima mnogo pepela (oko 10%), manje ga ima treset prelaznog creta (oko 5%), a veoma malo treset nadignutog creta (oko 3%). Niski cretovi stoje pod utjecajem telurne vode, bogate solima, pa zato ima u njihovu tresetu mnogo pepela. Nadignuti cretovi stoje samo pod utjecajem atmosferske vode, veoma siromašne solima, pa zato ima u njihovu tresetu malo pepela. Prelazni cretovi čine prijelaz od niskih prema nadignutim cretovima, pa i njihov treset stoji množinom pepela po sredini. Ta tri tipa creta razlikuju se i svojom vegetacijom, koja je veoma ovisna o hranidbenim prilikama. Bilje nadignutog creta dobiva samo vodu s malo mineralnih spojeva; zato nadignute cretove zovemo oligotrofnim c. Bilje niskoga c. dobiva vodu s mnogo mineralnih spojeva, pa takav c. zovemo eutrofnim cretom. Prelazni su cretovi mezotrofni. Nazivi nadignut i nizak c. u vezi su s površinom creta: ona je kod niskoga creta ravna, t. j. neizdignuta nad okolinu, a kod nadignutoga je creta izdignuta nad razinom okoline. To je i razlog, da nadignuti c. prima samo atmosfersku vodu, a niski c. prima i telurnu vodu. Već iz toga izlazi, da su nadignuti cretovi uvjetovani u prvom redu klimski, a niski su cretovi uvjetovani u prvom redu edafski. Zato je rasprostranjenje niskih cretova daleko veće nego rasprostranjenje nadignutih cretova. Općenito se može kazati, da cretove nalazimo ondje, gdje je produktivnost biljne tvari velika, a mineralizacija spora. U polarnim krajevima produktivnost je malena, a mineralizacija spora. U tropima je produktivnost velika, ali je i mineralizacija brza. Zato su u tropima cretovi mnogo rjeđi. Prostranija tresetišta poznata su iz Malajskog arhipelaga, Indije i Istočne Afrike. Za razvitak cretova najpovoljniji je hladniji dio umjerenog pojasa. Ovdje donesenu kartu rasprostranjenja cretova izradio je K. Bülow preradivši kartu, što su je sastavili Früh i Schröter. U toj karti točkama je označeno rasprostranjenje cretova, a i njihova učestalost.

Najčešći su cretovi u atlantskom dijelu Evrope i u atlantskom dijelu Sjeverne Amerike, jer je u tom području produktivnost cretne vegetacije velika, a mineralizacija slaba. U sjeverozapadnom dijelu Evrope cretovi su veoma česti, te ih ima na britanskim otocima oko dva i pol, u Norveškoj oko jedan i pol, u Švedskoj oko pet, u Finskoj oko deset, a u sjevernoj Rusiji oko deset milijuna hektara.

Za nadignute i prelazne cretove značajan je mahovinski rod Sphagnum, koji i zovemo mahom tresetarom (v.). Već anatomski i fiziološki ima taj rod sve preduvjete za oligotrofni život na cretu.

Cretovi u Hrvatskoj. RAVNI ILI NISKI CRETOVI. U Hrvatskoj je bilo ravnih cretova nekoć mnogo više nego danas. Niski su se cretovi razvili pretežno u nizini ili u području humlja, pa su prema tome bili na udaru čovjeka i njegovih melioracijskih nastojanja. Čovjek je mnoge cretove odvodnio i preorao, tako se mnogima posvema zameo trag, nekima je ostala tek uspomena u narodnoj toponomastici, a od nekih su ostali i ostatci treseta. Horvatić nam je opisao fitosociološki ravan c. kod Plaškoga. U tom cretu stanuje zadruga crne šiljevine (Schoenetum nigricantis typicum) sa svojstvenim vrstama: crnom šiljevinom (Schoenus nigricans), tusticom (Pinguicula vulgaris) i zasukicom (Spiranthes aestivalis). Mahovinski sloj čini pretežno rod Drepanocladus. Značajno je za tu zadrugu i to, da u njoj nalazimo mnoštvo sinjih alga, koje inkrustiraju kalcijev karbonat.

PRELAZNI CRETOVI. I prelaznih cretova bilo je u Hrvatskoj nekoć mnogo više. Oni su bili rasprostranjeni od nizina pa sve do u brda. Prelazne cretove u Hrvatskoj opisao je u glavnim crtama I. Pevalek i obradio napose alge desmidiaceje, koje su za cretove značajne. On opisuje cretove u Blatuši i Topuskom, nadalje u Gorskom Kotaru (Fužine, Sungerski lug, Mrzla Vodica), te c. Sunđer u sjevernom Velebitu. Osim toga spominje c. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju. Sve su to prelazni cretovi s obilnom vegetacijom mahova tresetara. Mahove tresetare s tih cretova obradio je A. Pichler dodajući još tresetare s nekih drugih prelaznih cretova (Vrgin Most i Vukmanić). Prema Pichleru najrašireniji su tresetari u Hrvatskoj: Sphagnum subsecundum, Sph. cymbifolium i Sph. amblyphyllum. Ukupno je zapisao Pichler iz hrvatskih cretova 24 maha tresetara u mnogo različitih oblika. Kao karakteristično više bilje spominje Pevalek rosiku (Drosera rotundifolia) iz Fužina, Topuskog i Blatuše, cretnu crvotočinu (Lycopodium inundatum) iz Blatuše i šiljkicu (Rhynchospora alba) iz Sunđera i Blatuše. Za Blatušu značajna je osim toga cretna breza (Betula pubescens). U najnovije doba opisao je I. Horvat c. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju. Glavnu vegetaciju izgrađuje zadruga šiljkice (Rhynchosporetum albae croaticum) sa svojstvenim vrstama: šiljkicom (Rhynchospora alba), rosikom (Drosera rotundifolia), trolisticom (Menyanthes trifoliata), suhoperkom (Eriophorum angustifolium) i rosuljom (Agrostis canina). Ta je ista zadruga raširena na ostalim našim prelaznim cretovima. Na prolaznim cretovima u Hrvatskoj ne raste drugo drveće osim cretne breze (Blatuša). Prema svojstvenim vrstama gotovo je sigurno, da i u Bosni ima prelaznih cretova (Klokot i Zvijezda).

NADIGNUTI CRETOVI. U Hrvatskoj nema nadignutih cretova. Najbliži su nam nadignuti cretovi na Pohorju i u Julskim Alpama. Na Pohorju su tri veća creta (Kamenitec, Planinka i Ribniško jezero). Na potonja dva creta ima i jezeraca. U Julskim Alpama nalazimo cretove na Pokljuki i na Jelovci. I pohorski nadignuti cretovi kao i oni Julskih Alpa značajni su bujnom vegetacijom tresetara (Sphagnum fuscum), a osim toga nalazimo na njima gustu i jedva prohodnu klekovinu planinskoga bora (Pinus mughus), kojemu se na Pohorju pridružuje i sleč (Rhododendron ferrugineum).

Važnost cretova. U zemljama, gdje ima mnogo cretova s debelom naslagom treseta, isušuje se treset s dvostrukom svrhom: da se dobije gospodarsko obradivo tlo, ili da se treset upotrijebi za gorivo. Kod nas ne dolazi iskorišćivanje treseta u obzir, pa zato imaju kod nas cretovi to veće prirodoznanstveno značenje.

Bušenjem cretova utvrđeni su u pojedinim slojevima obilni ostatci peluda, što ga je vjetar snosio iz susjednih šuma, pa se iz tih ostataka može utvrditi redoslijed biljnog pokrova u određenom kraju (→ peludna analiza).

LIT.: I. Früh i C. Schröter, Die Moore der Schweiz mit Berücksichtigung der gesamten Moorfrage, Bern 1904; H. Potonie, Die rezenten Kaustobiolithe und ihre Lagerstätten, I.—III., Berlin (Preuss. Akad.) 1908—1912; A. F. W. Schimper i F. C. Faber, Pflanzengeographie auf physiologischer Grundlage, II. sv., Jena 1935; K. Bülow, Moorkunde, Berlin (Göschen) 1925; I. Pevalek, Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji, Rad 230, Zagreb 1924; A. Pichler, Mahovi tresetari Hrvatske i Slovenije, Acta Bot. III., Zagreb 1928; Isti, Prilog poznavanju mahova tresetara Jugoslavije, Ibidem VI., 1931; S. Horvatić, Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien, Acta Bot. V., Zagreb 1930; I. Horvat, Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom Zagorju, Hrv. Geogr. Glasnik VIII.—X., Zagreb 1939.I. P.

Cretna fauna ili stagnofilna fauna, nastala je u posebnom slatkovodnom staništu, koje dolazi u cretovima. U vodi uzdignutih cretova ima malo rudnih tvari, osobito vapnenca, a mnogo humusnih kiselina, pa je radi toga voda tamne smeđaste boje. Takav sastav vode prija razmjerno malenom broju životinja, a kako takvi cretovi dolaze najviše u gorju i u hladnijim krajevima umjerenog pojasa, ima u njima i oko njih mnogo životinja, ostataka iz ledenog doba, kao što su neki veslonošci i vodembuhe, leptiri, dvokrilci, vretenca i mravi. Većina cretnih životinja posve je malena, tako mnogi praživi, koljnjaci, vodenbuhe, neki kukci i t. d. Od većih životinja pripada ovamo vrlo malo školjkaša i puževa i koja manja riba, legbaba, gavčica, koljuška, linjak. Uz cretove se zadržavaju živokotni gmazovi riđovka i planinska gušterica, pa neke ptice, zlatari, prutke, mali tetrijeb, sjeverna bijelka i t. d.

Livadni cretovi dolaze najviše u nizinama i ispunjavaju ostatke većih slatkih voda, pa imaju običnu faunu.N. F-k.