COURING, Hermann, * Norden (Frizija) 9. XI. 1606, † Helmstädt 12. X. 1681. Učio filozofiju, teologiju i medicinu. Profesor je filozofije na sveučilištu u Helmstädtu od 1632, a od 1636 medicine, politike i prirodnoga prava.

Jaki razvoj državne misli budi u novom vijeku zanimanje za motrenje socijalnih i gospodarskih pojava u širokim krugovima. U krugovima učenjaka počinje se javljati naročita ljubav za državne znanosti, a s time uporedo i za brojidbu, koja se u to doba smatra nekim »bilansiranjem« predmeta, pa i ljudi, a to može zanimati državu. Među prvima je C., koji predaje t. zv. sustavni državopis i osniva ga kao samostalnu nauku. Kao čovjek vanrednih sposobnosti proučavao je različite nauke te postao u neku ruku enciklopedistom i stekao velika priznanja čitavoga tadašnjeg kulturnog svijeta.

U državoslovnim djelima približava se onim teoretičarima, koji zastupaju pravac merkantilizma, a inače stoji na stajalištu trgovinskih ograničenja i monopola. Poznavajući Aristotela, koji nauku o državi ispoređuje sad s arhitektonskim, sad s medicinskim umijećem, želio je udovoljiti potrebama praktičnoga političara i državnika. Tako su nastala njegova predavanja o Državopisu, u kojima se isključivo obazire na suvremeno stanje naroda s namjerom, da upozna činjenice i pojave, a što je najvažnije — u vezi s njihovim uzrocima. U tom je preteča moderne brojidbe. C. ne pridaje svojoj novoj nauci ime brojidba (statistika), ali područje svoga akademskoga_ rada ipak proširuje nekom vrsti brojidbe, t. j. nauke o stanju države (Staatszustandschildernde Vorlesungen), pa njegova predavanja obuhvataju pitanja o žiteljstvu, o produkcionim silama, o javnoj dobrotvornosti i njezinim sredstvima, o pomoćnim snagama državne uprave i sl.R. S-r.