COULOMB, Charles Augustin de, * Angoulême 14. VI. 1736, † Pariz 23. VIII. 1806, francuski fizičar. Svršivši matematičke nauke posvetio se vojnoj tehničkoj službi. Devet godina boravi na otoku Martiniqueu, otkuda se vraća 1776. Pozvan 1781 u Pariz postaje članom akademije znanosti. Radi revolucije napušta svoje službe i najposlije kao plemić mora ostaviti Pariz. Pod Napoleonom uspostavljen je u službama i ulazi u obnovljenu akademiju (Institut). Među starijim radovima Coulombovima ističe se njegova teorija čvrstoće greda, gdje je prvi valjano odredio smještaj neutralne crte. C. je bio jedan od najznatnijih eksperimentatora. Služeći se spravom, kakva se i danas upotrebljava, našao je zakone trenja krutih tjelesa. Mjerio je trenje i u tekućinama te našao, da ono ne zavisi o tlaku; njegova je metoda i kasnije primjenjivana. Otkrio je zakon torzije. S time je povezan njegov izum torzionih vaga, »električke« i »magnetičke«, kojima je ispitao električke i magnetičke sile. Plod tih istraživanja, »remekdjela eksperimentalne umjeće« (Lenard), jesu oba »Coulombova« zakona, koji u znanstvenom razvoju tvore prvi osnov teorije elektriciteta i magnetizma. Mjerio je razmještaj elektriciteta na vodičima i pokazao, da se elektricitet nalazi samo na površini vodiča, i to samo na izvanjoj, ako je vodič šupalj. Za jakost električnog polja u neposrednoj blizini vodiča našao je, da je razmjerna gustoći elektriciteta na najbližoj točki površine (Coulombov poučak). Coulombova pokusna pločica, poznata jednostavna sprava elektrostatike, i danas je važna. Tim svojim radovima C. postaje »jedan od otaca nauke o elektricitetu« (Kelvin). Jedinica množine elektriciteta kulon prozvana je njemu u čast (→ Elektricitet → Magnetizam → Električke jedinice).

BIBL.: Société Française de Physique, Collection de Mémoires, I., Pariz 1884; Ostwald’s Klassiker, br. 13., Leipzig 1890.St. H.