CORTÉS, Hernán, * Medellín (Estremadura) 1485, † kod Seville 2. XII. 1547, španjolski osvajač i otkrivač zemalja. Izučivši pravo u Salamanci pođe 1504 u Zapadnu Indiju, gdje je sudjelovao u borbama protiv Indijanaca na otoku Haiti i 1511 u osvajanju otoka Cube. Kad je J. Grijalva otkrio mehičko primorje, poslan je C. 1519 s 11 lađa onamo, da zavlada zemljom. Kako nije našao zlata na poluotoku Yucatanu, otplovi dalje i osnuje luku Veracruz. Montezuma, car Azteka, velikim je darovima, osobito zlatom, uzaludno nastojao odvratiti ga od namjere, da prodre u unutrašnjost. Spalivši lađe, da svojoj momčadi onemogući bijeg, i predobivši neka indijanska plemena, zavlada glavnim gradom i prisili Montezumu, da prizna nad sobom vlast cara Karla V. Kad C. omrznu nesamo Indijancima, nego i španjolskom namjesniku na Cubi, koji diže ekspediciju, da ga okuje zbog težnje za samostalnošću, C. porazi sretno i ekspediciju i pobunjenike. Smrt Montezume 1520 na čas je doduše zamrsila njegov položaj, jer Azteki pod novim carem otjeraše Španjolce iz glavnoga grada (la noche trieste 1. srpnja 1520), ali C. se snađe brzo: kod Otumbe slomi otpor i u nekoliko mjeseci smiri svu zemlju pod svojom vlašću, tako da ga je Karlo već 1521 imenovao namjesnikom Nove Španjolske. Tada započe organizacija i konsolidacija pokorene kulturne zemlje, u kojoj su Azteki postali roblje. C. je zemlju kolonizirao i širio u njoj kršćanstvo, a njegovi su časnici prodirali u Srednju Ameriku. G. 1527 morao se vratiti u domovinu, da bi se opravdao od optužbe zbog zloupotrebe vlasti. Karlo V. primo ga je s velikim počastima, ali mu je ostavio samo čast vrhovnoga zapovjednika vojske u Novoj Španjolskoj. Zanoseći se ustrajno mišlju o morskom prolazu u Tihi ocean putovao je već 1524 iz Mexica u Honduras, a 1533 otkriše njegovi ljudi južni rt poluotoka Kalifornije i 1536 zaliv Kalifornijski. Vrativši se 1540 ponovno u domovinu, da stekne carevu milost i državnu odštetu za dotadašnje velike izdatke iz svoga džepa na korist države, nije imao sreće, premda je pratio cara Karla 1541 i u ratnoj ekspediciji protiv tuniskih gusara, ne bi li mu predočio veliku važnost Alžira za Španjolsku. Ništa nije pomoglo. Sada je već sve mislilo na Peru, a Cortés bijaše zaboravljen. Spremajući se na povratak u Ameriku umro je naglo u dvorcu kod Seville. C. je uzor častohlepnog, pustolovnog i bezobzirnog conquistadora. Njegov život nije bez zasluga za poznavanje Mexica u unutrašnjosti i u primorju. Osobito je važno plovljenje uz obale Mexica, da se nađe morski put među Atlantikom i Pacifikom.

LIT.: C-ovi vlastoručni izvještaji caru Karlu iz Mexica objavljeni su nekoliko puta u izvorniku i prijevodu. Poznata su izdanja Gayangos, Cartas y relaciones de H. C. al emperador Carlos V., Pariz 1866, i D. Charnay, Lettres de Fernand Cortez à Charles-Quint sur la decouverte et la conquête du Mexique, Pariz 1896; među životopisnim djelima ističu se Helps, The life of H. C., 2 sv., New York 1871, i Babelon, Vie de F. C., 1928; osvajanja su prikazana historijski (Prescott, Geschichte der Eroberung von Mexiko, 2 sv., 1845) i književno u romanu (R. Friedenthal, Der Eroberer, 1929).N. Ž.