CORNER je vrsta posebničkog isključenja tržišta od slobodne utakmice. No dok to isto čine karteli i trustovi putem više manje trajne udružbe i unutrašnje organizacije istovrsnih ili raznovrsnih poduzeća, kod cornera nastupa na tržište pojedini trgovac-spekulant s nakanom, da u vrijeme niskih cijena — obično burzijanske robe: žita, bakra, kaučuka, pamuka, kave i slično — pokupuje po mogućnosti svu robu na tržištu. Kad kupac drži, da je pokupovao svu nuđanu robu, počinje joj daljom kupnjom sâm umjetno dizati cijenu sve do najviše željene točke. U tom času nastupa trgovac-kupac kao kapitalistički spekulant obično u dva smjera: ili da kao burzijanac prisili svoje partnere kod ročne kupnje, da kupuju od njega robu uz visoke cijene, odnosno da mu isplate razliku između burzovno pogođene cijene i stvarne cijene na tržištu — ili da se kao kupac pretvara u monopolnog prodavača nagomilane robe uz umjetno natjerane najviše cijene. — Corner se po takvu iskorišćivanju kod visokih cijena nagomilane robe smatra najgorom vrsti kapitalističke spekulacije. Stoga imadu neke države stroge zakone protiv comera. Da se svrha cornera što sigurnije postigne, privremeno se sporazumijeva i više takvih spekulanata, da međusobnim kapitalom i na različitim tržištima pokupuju svu robu na tržištu. U tom slučaju govor je o spekulativnom poslu, koji se zove ring (v.). Iako je c., a i ring, redovito privremeni spekulacioni posao sa svrhom, da se postigne što veća »zarada« u razlici cijena kupljene i prodane robe, to ima slučajeva u pojedinim državama (na pr. Engleskoj), da se u obliku cornera (ringova) sporazumijevaju proizvođači ili trgovci pojedine robe (piva, mlijeka, sagova i t. d.), da drže na tržištu povoljnu cijenu određenoj robi; međusobno oni ipak ne stupaju ni u kakvu drugu ovisnost, kako se to zbiva kod udruženih poduzeća u kartelima i trustovima (v.).M. I.