CORBIE, grad u Francuskoj, département Somme, na rijeci Somme sa 4.640 stan. (1926). Grad Corbeia antiqua razvio se okolo benediktinske opatije, koju je 657 ili 662 osnovala sv. Batilda, supruga Klodviga II., i obdarila je znatnim povlasticama. Redomice su ih potvrđivali i znatno proširivali Klotar III. te pape Benedikt III. i Nikola I. Prvi opat bijaše sv. Teofrid. Opatija se znatno razvila za prvih Karolinga; u taj je samostan bio zatvoren Deziderije, kralj Langobarda. Opatijska crkva postala je župnom crkvom grada C. U njoj je kip osnivačice iz 14. st. G. 1618 opatija je prešla kongregaciji sv. Maura, cvala je u 17. st., a bila ukinuta 1790. — Opatija je sa svojom bogatom knjižnicom postala znamenitim kulturnim središtem. U njoj je izrađeno vrlo mnogo rukopisa, pisanih merovinškim pismom, koji se danas čuvaju u gradskoj knjižnici Amiensa, Narodnoj knjižnici u Parizu i u bivšoj carskoj knjižnici u Lenjingradu. Kako je samostan postao kao podružnica samostana u Luxeuilu, koji u svoje doba osnovaše Irci, i kako se C. nalazio na putu, koji je iz Engleske vodio na kontinenat, tako je razvoj pisma u C. stajao pod utjecajem otočnog pisma. U najnovije se doba uglavilo, da je u C. postojala anglosaska naseobina, koja je upotrebljavala pismo svoje zemlje. U pisarskoj školi toga samostana u drugoj polovici 8. st. mogu se razlikovati četiri tipa pisma, koji su u tom kratkom razdoblju slijedili jedan za drugim. Time je stvorena podloga datiranju rukopisa, proizašlih iz ove pisarske škole. — Povijest grada zaostaje za poviješću opatije. G. 1123 dobio je grad povlastice, kojih se morao odreći zbog slaba stanja svojih financija. Postade kraljevskom zemljom za Filipa Lijepoga, osvojen je od Španjolaca 1636, ali je doskora oslobođen.

LIT.: L. Delisle, Recherches sur l’ancienne Bibliothèque de Corbie, Pariz 1861, pretiskano u njegovu djelu: Le cabinet des manuscrits de la Bibliothèque Nationale, sv. II., Pariz 1874; L. Levillain, Examen critique des chartes de l’abbaye de Corbie, Pariz 1902; W. M. Lindsay, The old script of Corbie u Revue des Bibliothèques XXII., 1912; O. Dobiache-Rojdestvenskaja, Questions corbéiennes u W. Stach i H. Walther, Studien zur lateinischen Dichtung des Mittelalters, Ehrengabe für Karl Strecker, Dresden 1931.J. N.