ALABAMSKO PITANJE je oznaka za spor, koji je za sjeveroameričkog rata za oslobođenje nastao između američkih Sjedinjenih država i Engleske. Južna konfederacija bijaše tada naručila brodove u inozemstvu, kako bi navaljivala na sjevernoameričke brodove i smetala trgovini sjevernoameričke unije. Tako je 1862 nabavila u Liverpoolu brod Alabama. Sjevernoamerički konzul u Liverpoolu uloži protest i zatraži od engleskih oblasti, da brod zaplijene. Engleske vlasti zatraže od svojih pravnika posebna mnijenja, radi čega su Sjedinjene države smatrale, da je Engleska prekršila neutralnost. Alabama prouzroči time sjevernoameričkoj trgovačkoj mornarici gubitak od kakvih šezdeset brodova, no njega potopi 19. VI. 1864 američka krstarica Kearsage u kanalu ispred Cherbourga. Poput Alabame dala je južna konfederacija opremiti u Engleskoj krstarice Florida, Georgia i Shenandoah.

Nakon svršetka rata zatraži vlada Sjedinjenih država reparacije, kako ih je već označila u notama od 20. XI. 1862 i 23. X. 1863, te 30. VIII. 1865. Velika Britanija odbije američki prijedlog, no pristane 30. XI. 1866 na mirno rješenje spora putem arbitraže i 14. I. 1869 odluče dogovorno, da će pitanje ispitati posebno englesko-američko povjerenstvo, ali da ne će ulaziti u pitanje, je li Engleska smjela južnu konfederaciju smatrati zaraćenom strankom. No američki senat odbije taj prijedlog. Konačno je riješeno to pitanje englesko-američkim ugovorom o arbitraži u Washingtonu od 8. V. 1871. Arbitražni sud sastao se u Ženevi 15. XII. 1871 i 14. IX. 1872 donio odluku, prema kojoj je Engleska imala isplatiti Sjedinjenim državama odštetu u iznosu od 15,5 milijuna dolara u zlatu, koju svotu je i platila.