CONGREVE, 1. Richard, * Leamington 4. IX. 1818, † London 5. VII. 1899, engleski filozof pozitivist. Posjetivši Pariz upoznao se s Augustom Comteom, te se tako oduševio pozitivizmom, da je napustio mjesto profesora povijesti na Wadham Collegeu u Oxfordu i posvetio se promicanju tog filozofskog pravca. Preveo je među ostalim Comteovim djelima i Catéchisme positiviste pod imenom Catechism of the Positive Religion (1858). Izdao je i popratio bilješkama Aristotelovo djelo pod naslovom Politics (1855). Ostala su mu djela: Roman Empire of the West (1855), Elisabeth of England (1862), Essays, political, social and religious (1874). Njegova povijesna predavanja Historical Lectures izdana su 1902.R. F.

2. Sir William, * Woolwich 20. V. 1772, † Toulouse 16. V. 1828, britanski topnički stručnjak i izumitelj. Učio je najprije pravo, zatim je izdavao jedne političke novine i konačno se posvetio vojnoj pirotehnici. Njegove rakete bile su s uspjehom upotrijebljene pri napadajima na Boulogne, pri opsadi Kopenhagena i t. d. G. 1811 primljen je u vojsku kao podpukovnik i od tada se bavi usavršavanjem topništva britanske kopnene vojske i mornarice, a pronašao je i dosta drugih izuma (na pr. postupak za uništavanje dima, za tisak u bojama i t. d.).

BIBL.: Napisao je nekoliko stručnih djela: The Congreve Rocket System, 1807, A New Principle of Steam Engine, 1819, i t. d.U.

3. William, * Bardsey kraj Leedsa, kršten 10. II. 1670, † London 19. I. 1729, engleski komediograf. Otac mu je bio po zanimanju vojnik, koji se skoro nakon C-ova rođenja preselio u Irsku, gdje je C. dobio prvo obrazovanje u srednjoj školi u Kilkennyju i zatim na sveučilištu u Dublinu. Tu se sprijateljio s J. Swiftom. G. 1691 u Londonu uči pravo, ali uskoro napusti nauke i posvećuje se književnosti. Prvo mu je djelo pripovijest Incognita, or Love and Duty reconciled (1792). Iste je godine objavio i prve pjesme u nekim zbornicima. G. 1693 postaje slavan prvom komedijom The Old Bachelor. Zatim su slijedile komedije The Double Dealer (1694) i Love for Love (1695). Ovom posljednjom otvoreno je novo kazalište »Lincoln’s Inn Fields«, kojemu je, nakon uspjeha njegove jedine tragedije u stihovima, The Mourning Bride (1697), postao ravnatelj. G. 1700 napisao je remek-djelo The Way of the World, koje se smatra najboljom komedijom u engleskoj književnosti. Iza toga prevodi Molièreovu komediju Monsieur de Pourceaugnac pod naslovom Squire Trelooby (1704), kod čega su surađivali Sir J. Vanbrugh i W. Walsh, te piše operu Semele, koju je 1743 uglazbio Händel. Kad je Jeremy Collier napao kazalište (Short View of the Immorality and Prophaneness of the English Stage, 1698), C. je ustao u svoju obranu pamfletom Amendments of Mr. Collier’s False and Imperfect Citations (1698). Za posljednjih 25 godina života malo je pisao. G. 1710 izdao je svezak mješovitih stihova (Miscellaneous Poems), u kojemu su sakupljene njegove pastorale, pindarske ode i prijevodi iz klasika, 1786 napisao je odu kraljici (Pindaric Ode to the Queen) i popratni esej Discourse on the Pindaric Ode.

R. Steele mu je posvetio djelo Miscellanies, dok je A. Pope njemu upravio poznati epilog svom prijevodu Ilijade. G. 1726 posjetio ga je Voltaire. Pokopan je u Westminsterskoj opatiji.

C. je najveći engleski čisti komediograf. Njegove su komedije stalno na repertoaru engleskih kazališta. Osobito su važne bile izvedbe komedija Love for Love, 1917, i The Way of the World, 1918, 1923 i 1927 u Londonu, kao i opera Semele s Händelovom glazbom u Cambridgeu 1925. C. je po vremenu posljednji u skupini pisaca komedija raskalašenog razdoblja, koje je, kao reakcija na strogi Cromwellov puritanizam, nastupilo s dolaskom Karla II. na prijestolje (1660). Iako slobodne, njegove su komedije čiste od grubih nepristojnosti Wycherleya i ostalih njegovih suvremenika. U njima su zaplet i radnja podređeni dijalogu, gdje dolazi do izražaja C-ova iskričava duhovitost. C. je savršen majstor uglađenoga, izbrušenog, izvještačenog dijaloga te nedostiživ slikar suvremenog otmjenog društva.

BIBL.: The Works of W. C., 3 sv., 1710; The Dramatic Works of Wycherley, C., Vanbrugh and Farquhar, izd. Leigh Hunt, 1840; The Complete Works of W. C., izd. M. Summers, 4 sv., 1923.

LIT.: C. Lamb, On the Artificial Comedy of the Last Century (Essays of Elia, 1823); T. B. Macaulay, Comic Dramatists of the Restoration, 1841; E. Gosse, The Life of W. C., 1881 i 1924; D. Protopopesco, Un classique moderne, W. C., Bukurešt 1925.J. T-a.