CASSEL, Gustav, * Stockholm 20. X. 1866, švedski ekonomist, od 1904 profesor političke ekonomije na sveučilištu u Stockholmu.
Svojim sistemom teoretske ekonomije (t. zv. kvantitativno-socijalna teorija) zauzima posebno mjesto između univerzalizma te historijske i matematske škole (sistem ravnoteže). C. otklanja glavne teze klasične škole, napose načelo uzročne povezanosti gospodarskih pojava i periodicitet gospodarskih zbivanja, izbacuje iz ekonomije problem vrijednosti, a priznaje samo nauku o cijeni. Ekonomija je po njemu cjelovita društvena pojava, koju treba kao takvu promatrati i skupno proučavati, a ne analizirati pojedine stadije zasebno (proizvodnju, podjelu, potrošnju). Protivno od Böhm-Bawerka smatra, da su kamati cijena čekanja. Visinu kamata (kamatnu stopu) određuje ponuda i potražnja čekanja. Po C-u za ekonomiju je bitan elemenat kvantitativnost, t. j. svi se gospodarski odnosi mogu kvantitativno izraziti (mjerljivost gospodarskih odnosa). Slično kao američka sintetska škola (Mitchell) upotrebljava i C. mnogo brojidbu za stvaranje zaključaka. Središnja je točka njegove teorije — teorija cijena. Cijenu definira kao funkciju raspoloživih dobara i postojećih potreba. Sve su cijene međusobno u potpunoj ravnoteži, a u cijeni se ukrštava ponuda i potražnja po načelu rijetkosti (Knappheit, scarcity). Na tim pojmovima i tezama tumači C. cjelokupno gospodarsko zbivanje. Pri tom primjenjuje metodu postupnog približavanja, t. j. postavlja najprije apriorističku pretpostavku, koju zatim primjenom načela pojednostavljenja i traženjem prosječnih slučajeva sve više približuje gospodarskoj stvarnosti. C-ovoj se teoriji, a napose njegovoj teoriji cijena, prigovara, da daje tumačenje ex post, a da ne može dati dublje analize samih gospodarskih pojava. Oblikovana je cijena samo posljedica izvjesnog prethodnog procesa, pa prema tome ne može ona tumačiti sam taj proces, kako to C. želi dokazati.
C. je stekao velik ugled u svijetu svojim studijama o rješavanju valutnog problema u svijetu, napisanima poslije svjetskog rata. Naročitu pažnju pobuđuje na bruxelleskoj konferenciji od 1920 njegov memorandum The World’s Monetary Problem. Iza toga piše još nekoliko memoranduma za različite konferencije (u Genovi, Londonu, Ženevi) i postaje međunarodni stručnjak za valutarne probleme. Naročito se bavio problemom novca i promjenom mjeničnih tečajeva. Razvija teoriju o »paritetu kupovne snage«, u kojoj visina mjeničnih i valutarnih tečajeva ovisi o odnosu kupovne snage novca odnosnih država. C. sudjeluje kod rješavanja svih važnijih valutarnih problema Švedske, a njegova je zasluga većim dijelom organizacija švedskog novčarstva.
BIBL.: The Nature and necessity of Interest, London 1903 (kritika Böhm-Bawerkove teorije vrijednosti i kamata); Theoretische Sozialökonomie, Leipzig 1918, 19325; The World’s Monetary Problem (memorandum za bruxellesku konferenciju od g. 1920); Money and Foreign exchanges after 1914, London 1922; Fundamental Thoughts on Economics, 1925; Post-War Monetary Stabilisation, 1928; The Crisis in the World’s Monetary System, 1932; The Downfall of the Gold Standard, 1936; On Quantitative Thinking in Economics, London 1935.
LIT.: A. Amonn, Cassel’s System der theoretischen Nationalökonomie (Archiv f. Sozialwissenschaft u. Sozialpolitik, sv. 51, I., 1924); N. Mirković, Kvantitativna socijalna teorija Gustava Cassela (Ekonomist, Zagreb 1940). V. L.