A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Caspar
Svezak: 3
Stranica: 638
CASPAR, 1. Erich, * Berlin 14. XI. 1879, † Berlin 22. I. 1935, njemački povjesničar, od 1930 profesor na berlinskom sveučilištu. Proučavao je povijest papinstva, surađivao kod Kehrova izdanja papinskih isprava, izdao registar Ivana VIII. (1912) i Grgura VII. (1920—23) te napisao rasprave Pipin und die römische Kirche (1914), Die älteste röm. Bischofsliste (1926) i na veliko zasnovano djelo Geschichte des Papsttums von den Anfängen bis zur Höhe der Weltherrschaft, od koga su 1930—33 izašla 2 sveska. U ostalim glavnim radovima obrađuje donju Italiju (Roger II. und die Gründung der normann.-sizil. Monarchie, 1904) i povijest njemačkog viteškog reda (Hermann v. Salza u. die Gründung des deutschen Ordensstaates in Preussen, 1924).
2. Karl, * Friedrichshafen 13. III. 1879, njemački slikar. Učio je u Stuttgartu i kod Ludwiga Hertericha u Münchenu. Krajolike svoga zavičaja slikao je pod dojmom Cezanneovih djela. G. 1906 otputio se u Italiju, gdje se zanosio za Giottom i stvarao slike, ponajviše freske, vjerskog značenja. U daljem njegovu razvoju prevladava čežnja za mistično-ekstatičkim izražajem, i to ga je sklonilo, da preuzme vodstvo »Nove secesije«, skupine münchenskih umjetnika. Kako je imao vrlo razvijen smisao za velike i slobodne kompozicije, zanosio se i nadalje za izrazito svijetle, jednoliko rasplamsale boje. Njegovim su freskama ukrašene crkve u Hendorfu (1905) i Binsdorfu, Križni put u Balingenu (1906) i kor sv. Jurja bamberške stolne crkve; od njegovih slika na platnu iz područja religije spominjemo ove: Sv. Ivan na Patmu (1911), Noli me tangere (1912, u Magdeburgu i Kölnu), Jakov se bori s anđelom (1917, München, Staatsgalerie). Mnogo snažnih C-ovih krajolika nalazi se u galerijama i u privatnim rukama.
3. Maria, rođ. Filser, * Riedlingen 7. VIII. 1878, izrazita slikarica krajolika, žena prijašnjega. Po Cézanneovu uzoru odlučuje kod nje dojam prirode na čovjeka. U snažnim i sočnim krajolicima, razasutim po muzejima i privatnim zbirkama, obrađuje motive iz južnonjemačkog sredogorja i iz Italije. Slikala je često i mrtvu prirodu.
LIT.: J. Baum, K. und M. C., Zeitschr. f. bild. Kunst, N. F., 30. 1918. F. C.