CARUS, 1. Friedrich August, * 1770, † 1867, njemački mislilac, profesor u Leipzigu, pod utjecajem Kanta i Jacobija, bavi se napose psihologijom. A. B-a.

2. Julius Victor, * Leipzig 25. VIII. 1823, † Leipzig 10. III. 1903, zoolog. Uči medicinske i prirodne znanosti, 1853 postaje profesor poredbene anatomije i ravnatelj zootomske zbirke u Leipzigu. Svojim opsežnim književno-naučnim djelovanjem bio je vrlo zaslužan za nauku. On je osnivač i urednik (od 1878 do 1902) poznatoga zoološkog časopisa (Zoologischer Anzeiger); njegove lcones zootomicae (1857) služe još kao nastavno sredstvo; izdao je Handbuch der Zoologie (1863—75), pa Geschichte der Zoologie (München 1872); preveo je s engleskoga na njemački gotovo sva djela Charlesa Darwina, a njegov Prodromus faunae mediterraneae (Stuttgart 1885—93) još i danas upotrebljavamo. K. B.

3. Karl Gustav, * 1789, † 1869, profesor medicine u Dresdenu, bavio se i slikarstvom, uveo je komparativnu anatomiju u Njemačkoj, kao filozof zavisan od Schellinga, izgrađuje naročito razvojnu teoriju duševnoga života.

LIT.: C. Bernouilli, Die Psychologie von C. G. Carus, Jena 1925.

4. Paul, * 1852, † 1919, rodom Nijemac, američki filozof, izdavač časopisa The Monist, predstavnik pozitivizma i monizma, koji naziva unitarizmom; zaslužan je za američku filozofiju, što ju je obogatio prijevodima. Po P. C-ovu mišljenju su objekt i subjekt, priroda i Bog, samo dvije strane iste zazbiljnosti. To je njegovo mišljenje pozitivističko samo u toliko, što uzima, da spoznavanje polazi od svakovremenoga iskustva, koje prema područjima dijele i obrađuju pojedine znanosti, a u cjelini ga shvaća filozofija, ali C. odbacuje i Comteov i Spencerov agnosticizam i drži metafiziku mogućom. Duša svijeta i princip moralnoga reda u njem je Bog. Besmrtnost se sastoji u nastavljanju duševnoga života i razvijanju duha u potomstvu.

BIBL.: The Ethical Problem (1890); Primer of Philosophy (1896); Monism and Meliorism (1893); Idea of Good (1893); Philosophy as Science (1909). A. B-a.