CARRIÈRE, 1. Eugène, * Gournay (Seine-et-Marne) 17. I. 1849, † Pariz 27. III. 1906, francuski slikar i grafičar. Učio je u Strassburgu i Parizu, a kad se 1871 vratio iz njemačkog zarobljeništva, u Parizu kod Cabanela. Putovao je po Španjolskoj, Italiji i Belgiji, a bio i u Londonu, gdje se upoznao s Turnerom. G. 1876 počeo je izlagati u pariskom Salonu. Dok kolorizam njegovih prvih slika odaje utjecaje Rubensa i Velázqueza, kasnije su utonule u neki magloviti »chiaroscuro«, u kojemu se ističu samo kontrasti svijetla i sjene, dok crtački obrisi sasvim iščezavaju. Glavni je motiv njegovih slika majka i dijete (Maternité), koje prikazuje u duboko proćućenim intimnim časovima (slike u Avignonu, Montargisu, Louvreu i Luxembourgu). Izvrsni su i njegovi portreti, slikani i litografirani (Verlaine, Edmond de Goncourt, Daudet i Rodin). Izveo je i nekoliko velikih dekorativnih slika (Sorbonne). Napisao je rasprave L’enseignement et l’éducation pour la vie i L’homme visionnaire de la réalité (1903), uvod u katalog Rodinove izložbe 1900, te Écrits et lettres choisies (1906).

LIT.: G. Séailles, E. C., l’homme et l’artiste, Pariz 1901; E. Faure, E. C., peintre et litographe, Pariz 1908. A. Sch.

2. Moritz, * 1817, † 1895, profesor u Münchenu, njemački filozof, isprva pod utjecajem Hegelovim, pristaje uz I. H. Fichtea i zastupa panteizam, po kojem je svijet »božanski prostor«, u kojem se javlja stvaralačka sila, i to u tvarnim pojavama izvansebno, u dušama prisebno. Sva očitovanja slažu se zajedno u skladan i jedinstven svjetski red. Božanski duh se služi prirodom za ostvarenje svojih ciljeva. Moralni odnos čovjeka kao svijesnoga bića sastoji se u pristajanju uz Božje namjere. U estetici zastupa C. idealizam: lijep je oblik kao izražaj ideje.

BIBL.: Aesthetik (1885³); Die sittliche Weltordnung (1891²); Die Kunst im Zusammenhange der Kulturentwickelung und die Idee der Menschheit, 5 sv. (1863—1873). A. B-a.