CAREY, Henri Charles, * Philadelphia 15. XII. 1793, † Philadelphia 13. X. 1879, veliki američki ekonomist, podrijetlom Irac. U mladosti stupa u knjižaru svoga oca, koju dovodi do položaja najjače američke nakladne knjižare. G. 1838 napušta posao i posvećuje se znanosti. U isto vrijeme izdaje jedno od svojih najvažnijih djela Principles of political economy (1837—40). To djelo, prevedeno na više jezika, uskoro prevladava američkom ekonomskom školom i daje smjernice za tarifni sustav USA. Pisao je i više manjih stvari o plaći, kreditu, ropstvu, kamatima i sl. G. 1858—59 izdaje svoje životno djelo The principles of social science (3 sveska).

C. obara Malthusovu teoriju o populaciji, jer da se brojevi već sami po sebi reguliraju u dobro uređenom društvu. Za C-a je zemlja proizvodni čimbenik, a takvim ju je učinio tek čovjek svojim radom. Njezina vrijednost je ukupnost rada uložena u njezinu obradu, ali mjerena prema cijeni, koja bi bila potrebna za postignuće iste produktivnosti u odnosno vrijeme. C. ima priliku, da to proučava svojim očima, jer u Americi u ono vrijeme još na veliko privode obrađivanju novu zemlju. On pobija Ricardovu teoriju o zemljišnoj renti kao produkt spekulacije. U praksi se naime ne počinje redovito obradom najbolje i najplodnije zemlje, nego naprotiv onom, koja leži više i pogodnije za obradu. Radnikov udio raste u razmjeru i apsolutno. Što uzmemo zemlji, to joj moramo i vratiti.

U ekonomskoj politici C. je isprva pristaša liberalizma, ali kasnije, pod utjecajem stvarnosti i djela Fr. Lista, a možda i svoje irske krvi, koja je zavidjela premoći Engleza, zagovara protekcionizam kao nužno potreban za nerazvite države, da bi se zaštitile od gospodarski jačih. Iako je zastupao individualističko mišljenje, ipak nastoji, da ga uzdigne na viši stepen te zaštiti od mogućih napadaja socijalista, koji su u Ricardovim izvodima imali dosta oslona za kritiku. Po C-u jedino ljudsko neznanje i nespretnost može pokvariti dobar naravni ekonomski poredak. Od njegovih djela treba spomenuti još: Essay on the rate of wages, 1835; Past, present and future, 1848; Unity of law, 1872. M. A-ć.