CAPRIVI, Georg Leo, grof (od 1891), * Charlottenburg 24. II. 1831, † Skyren kod Krossena 6. II. 1899, njemački general i državnik. Potječe iz plemićke porodice, koja se izvorno zvala Kopriva. Od 1849 služi u vojsci, sudjeluje u ratovima 1866 i 1870/71 i konačno postaje general i zapovjednik 10. zbora. 20. III. 1890 imenovan je državnim kancelarom i pruskim ministrom predsjednikom, jer je ministar vanjskih poslova Holstein, koji je odlučno sudjelovao kod Bismarckova pada, računao, da će C. biti prikladno sredstvo njegovim ciljevima. Upravne, općinske i financijske reforme izazvaše opreke na strani konservativaca (Junker), javno mnijenje stoji uz parlamentarnu opoziciju te C. odstupi 1892 s položaja pruskog ministra predsjednika i ostade samo državni kancelar do 26. X. 1894. Na polju vanjske politike napustio je Bismarckov smjer s obzirom na Rusiju, nije obnovio rusko-njemački ugovor od 1887 i tako je omogućio zbliženje između Rusije i Francuske. Uvjereni pristaša Trojnog saveza dotjeravao je veze između Njemačke, Austro-Ugarske i Italije, osobito povodom obnove Trojnog saveza 6. V. 1891. Prijateljski raspoložen prema Engleskoj uglavio je u lipnju 1890 s njom kolonijalni ugovor. Tim povodom protivnici su mu upisivali u grijeh, da je zamjenom Helgolanda za Zanzibar povrijedio njemačke interese u srednjoj Africi. Ugovorom od 1893 stekao je t. zv. Caprivizipfel, uski pojas od Njemačke zapadne Afrike do Zambezija.

LIT.: Reden des Grafen v. C., 1883—93, s biografijom od R. Arndta, Berlin 1894; Schneidewin, Das politische System des Reichskanzlers Grafen v. C., Berlin 1894; G. Gothein, Reichskanzler Graf C., Berlin 1918; E. Brandenburg, Von Bismarck zum Weltkrieg, 2. izd., Berlin 1925. J. N.