CAPRARA, odlična porodica u Bologni, prozvana po gradu u Apeninima. Iz nje su potekli znameniti političari i diplomati, vojskovođe, sveučilišni profesori i dr. Ističu se napose:

1. Alberto, * Bologna 1627, † Bologna 20. XII. 1691, profesor moralne filozofije na sveučilištu u Bologni. Kao carski poslanik boravi 1682—83 u Carigradu, ali mu ne uspijeva produžiti vašvarski mir od 1664; to je poslanstvo opisao njegov tajnik G. Benagli u zanimljivu izvještaju (izd. u Bologni 1684). A. je napisao mnogo filozofskih i drugih književnih djela, a prevodio je i klasike.

2. Enea Silvio, * Bologna 14. XI. 1631, † 3. II. 1701, general u carskoj službi. Odlikuje se u »bečkom ratu« protiv Turaka; bori se 1683 pod Bečom, a 1685 osvaja Nové Zámky i potiskuje Em. Tökölyja u sjev. Ugarskoj. Kao general-maršal u Varaždinu postaje 1688 zapovjednik četa između Dunava, Drave i Save i izmiče jedva smrti pri pokušaju, da zauzme Ilok. U Slavoniji razara manje utvrde, koje su pružale neku potporu okolnim selima; protiv toga ustaje ban Nikola Erdedi. Sudjelujući neko vrijeme u borbama na Rajni vraća se na tursko bojište, gdje 1694 zapovijeda samostalno u Ugarskoj i odbija Turke od Petrovaradina, u kome su ga opsjeli. Kada se princ Eugen Savojski vratio iz Italije, postaje mu protivnik kao podpredsjednik ratnog vijeća. Njegovo djelovanje 1688 prikazao je njegov tajnik G. Bonini u spisu Dell’ operazioni dell’ armi Cesaree fatte nella Schiavonia e nella Servia sotto l’anno 1688.

3. Giovanni Battista, knez Montecuccoli, * Bologna 29. V. 1733, † Pariz 21. VI. 1810, papinski legat i kardinal (od 1792). G. 1785 sprečava potpuni razlaz između pape i cara Josipa II., a 1801 sklapa konkordat s Napoleonom. Postavši 1802 nadbiskup u Milanu kruni 1805 Napoleona za kralja Italije. J. Š-k.