CANOSSA, zamak blizu istoimenoga gradića, oko 18 km jz od grada Reggio nell’ Emilia, razvaljen 1255. G. 951 skloni se u nj Adelhaida, udovica kralja italskoga Lotara, pošto je pobjegla iz zatvora, u koji ju je bacio uzurpator kraljevske krune Berengar od Ivreje. Te su prilike potaknule iste godine Otona I. na njegov prvi pohod u Italiju i ženidbu s Adelhaidom. U 11. st. posjed toskanske vojvotkinje Matilde postaje C. pozornicom jednog od najpotresnijih prizora u povijesti. Da u borbi s knezovima spriječi dolazak pape Grgura VII. u Njemačku, car Henrik IV. — koga je papa 1076 izopćio, a njegove podanike odriješio prisege vjernosti — ode mu u susret i nađe ga 25. I. 1077 u C-i. U kostrijeti i bosih nogu stajao je kroz tri dana u snijegu zaklinjući, da ga puste k papi. Grgur je morao i protiv svoje volje opozvati anatemu i odustati od daljega puta. C. je postala time simbol političkoga poraza, pa ju je u tome smislu istaknuo i Bismarck, kada je 14. V. 1872 izjavio u Reichstagu: »Nemajte brige: u Canossu ne idemo, ni tjelesno ni duševno!« Bilo je to u jeku t. zv. Kulturkampfa, borbe između države i katoličke crkve. Kada je borba završila 1887 Bismarckovim uzmakom, označio je liberal Virchow nagodbu vlade s papom pravim putom u Canossu.