AIX, nekoliko znamenitih gradova toga imena:
1. Aix-en-Provence (rimske Aquae Sextiae). Prije Rimljana nastavali su brežuljak Atremont, 3 km sjeverno od Aixa, Keltoliguri i imali na njemu svoje gradište (oppidum). To je gradište razorio rimski konzul Kaj Sektije Kalvin i (122 pr. Kr.) osnovao na mjestu, gdje su se nalazila vruća vrela, lječilište, koje po njemu dobi ime Aquae Sextiae. Ime Aix nastalo je od Aquis. Pod zidinama A. S. potuče Marije (102) najprije Ambrone, a dva dana zatim Teutone. Iza toga dade Marije podići u A. S. neke građevine i vodovode. August pretvori A. S. u latinsku koloniju. Kasnije, vjerojatno za Kaligule, postadoše A. S. rimska kolonija i zvahu se Colonia Julia Aquae Sextiae. U kasnom carstvu A. S. su glavni grad provincije Narbonensis Secundae, napredujući ekonomski sve više, kao i cijela Galija. Tada se A. zove Metropolis Civitas Aquensium. G. 477 osvojiše grad Zapadni Goti, a iza toga ga opljačkaše Langobardi. Krajem 6. ili početkom 7. st. posta A. dio franačkih kraljevstava. G. 731 opustošiše ga Saraceni. Od 9. st. A. je glavni grad provincije Provence u kraljevini Arlesa. Od 13. stoljeća borave u A. provansalski grofovi sa svojim dvorom. Za Renata Anžujca je A. sijelo sjajnog dvora i centar provansalske literature. G. 1524 zauzeše ga carske čete pod connétablom od Bourbona, a 1536 osvoji ga Karlo V., koji se okruni za kralja Arlesa. Još od 4. st. je u A. sijelo biskupa, od 8. st. sijelo nadbiskupa, a od 15. st. ima A. sveučilište. U A. su se redovito sastajali provansalski sabori. Od 1501—1790 bio je A. sjedište parlamenta, koji osnova Luj XII. (1501), a koji sudi »u ime kralja, grofa Provanse«. Još danas vide se u A. dvije rimske kule, koje su se nalazile s obiju strana monumentalnih vrata prema Rimu, a tako isto i jedan okrugli mauzolej iz rimskih vremena.
LIT.: M. Clerc, Aquae Sextiae, Hist. d’Aix en Provence dans l’antiquité, Marseille 1916; Pitton, Histoire de la ville d’Aix; C. Jullian, Histoire de la Gaule, III., Pariz 1909; De Haitze, Histoire de la ville d’Aix; 6 svezaka, 1880—92. G. N.
Danas je to veći francuski grad sjeverno od Marseille u šumovitom humlju i na željezničkoj pruzi iz Marseille u Arles na Rhoni i u Grenoble u Alpama, 200 m nad morem. Ima 36.000 stan. Proizvodi ulje, staklo, šešire i žigice, a trguje mnogo i južnim voćem. U okolici se lomi mramor i vadi sadra. Sjedište je nadbiskupa (stolna crkva iz 10. st.), višega suda i dvaju fakulteta marseilleskoga sveučilišta s bogatom bibliotekom.
3. Aix-les-Bains, u rimsko doba Aquae, sumporno kupalište (45° C) za reumu, zračno lječilište tuberkuloze (godišnja temperatura 10° C) i mjesto zimskoga sporta. Grad od 12.000 stan., u koji dođe godišnje oko 35.000 gosti, leži u prostranoj dolini s lijepom okolicom nedaleko jezera Le Bourget, sa željezničkim spojem u Lyon, Grenoble i Genève. Ima mnogo rimskih spomenika. N. Ž.