A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Campbell
Svezak: 3
Stranica: 589
Vidi na enciklopedija.hr:
Campbell, Thomas
CAMPBELL, 1. Sir Malcolm, * London 11. III. 1885, engl. major, postigao je 1923—32 sedam puta svjetsko prvenstvo u brzini s posebnim Napier-Campbell autokolima. G. 1935 najbolji rekord: 484,175 km na sat. C. je gradio i motorne čamce te je 1939 postigao najveći rekord od 210,67 km na sat. Cijeli je svoj život posvetio i imetak potrošio, da usavrši motore za automobile i čamce, koji su se zvali Blue Bird. F. B.
2. Thomas, * Glasgow 27. VII. 1777, † Boulogne 15. VI. 1844, škotski pjesnik. Srednju školu i sveučilište polazi u rodnom gradu, odakle 1797 putuje u Edinburgh, da nastavi pravne nauke. Tu je objavio didaktični spjev The Pleasures of Hope (1799), s kojim je došao na glas najviše radi aluzija na suvremena politička pitanja. G. 1800 putuje u Njemačku i u Hamburgu posjećuje Klopstocka. Na tom putovanju nastale su tri ratne ode (Hohenlinden, Ye Mariners of England, The Battle of the Baltic), po kojima je danas najbolje poznat. Zatim radi u Londonu u uredništvu liberalnog lista The Star, piše pjesničku pripovijest iz američkog života Gertrude of Wyoming, a Pennsylvanian Tale (1809), drži niz predavanja o pjesništvu (1812). G. 1814 putuje u Pariz, gdje se upoznaje s Augustom W. von Schlegelom i baronom Cuvierom. Nakon drugog putovanja u Njemačku (1818) izdaje veliku antologiju britanskog pjesništva Specimens of the British Poets (1819 do 1821, 7 sv.). G. 1820 postaje urednik književnog časopisa The New Monthly Magazine. Kasnije je uzalud pokušao opravdati slavu svojih ranijih djela spjevovima Theodric (1824) i The Pilgrim of Glencoe (1842). C. je bio vrlo djelatan kod osnivanja londonskog sveučilišta (1825). Sveučilište u Glasgowu biralo ga je tri puta rektorom (1827—9), kod trećeg biranja bio je C-ov protukandidat Sir W. Scott. G. 1834 putuje u Alžir i zatim objavljuje putopis Letters from the South (1837). Posljednje godine života pisao je životopise engleske glumice Sare Siddons (1837), Petrarke (1841) i Fridrika Velikog (1843). C. je pokopan među engleskim velikanima u Westminsterskoj opatiji.
Premda je i sam od česti bio zadojen idealima romantizma, C. se kritički odnosio prema romantičkoj školi, što nije priječilo, da stekne najviše priznanje Byrona, W. Scotta i Goethea. Od njegovih pjesničkih djela samo su ratničke ode izdržale kušnju vremena.
BIBL.: Najbolje je oxfordsko izdanje sveukupnih djela: Complete Works of T. C., 1908.
LIT.: W. Beattie, The Life and Letters of T. C. (1849); Redding, Memoirs of C. (1859). J. T-a.