CAMPAGNA ROMANA ili Agro Romano ponešto je valovita nizina u srednjoj Italiji s obiju strana donjeg Tevera, a protegla se između Monti Sabatini i Colli Albani do Tirenskog mora. Sva je ta nizina bila u mladotercijarno doba zaliv; iz njegova su dna provalili vulkani, koji su ga ispunili svojim bacotinama i pretvorili u suho kopno. Po tom mladom kopnu nakupile su se vulkanske sedre, od kojih su se do danas sačuvali brežuljci, na kojima je sagrađen Rim. Sa susjednih ispona, osobito s Albanskoga gorja, tekle su tada široke rječine lave sve do sadašnjega vječnoga grada.
U staro doba bila je C. gusto naseljena; bilo je ondje gradova i sela, vila i vrtova, a presijecala ju je državna cesta Via Appia, ali je tokom vremena opustjela, osobito u doba seobe naroda i ratova. Samo ostatci različitih građevnih objekata (vodovoda, mrtvačnica i dr.) sjećaju na sjajnu prošlost. U srednjem vijeku počeli su se osnivati latifundiji, dok je seljački stalež propadao; namjesto ratarstva razvijalo se pastirstvo, zemlja je postepeno postajala pustoš; močvare su se sve jače isticale, a po njima se sve više širila malarija. Papinska, a kasnije talijanska državna vlast — osobito poslije 1870 — pomogla je, da se podigne poljoprivreda: dala je naseljenicima novčane pomoći i umanjila poreze svima, koji su se nastanili po C. Tako su se postepeno — osobito nastojanjem fašizma — razvile lijepe kulturne oaze: ima majura, vrtova, veleobrtnih poduzeća, tako da je već ¼ rimske Kampanje obrađena zemlja (450 km2). Ali glavno zlo još postoji: latifundiji i livadarstvo; veći dio zemlje još služi kao pašnjak za ovce, goveda i konje.