A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Cambridge
Svezak: 3
Stranica: 584 - 585
Vidi na enciklopedija.hr:
Cambridge
Cambridge
Cambridge University
CAMBRIDGE, 1. glasoviti sveučilišni grad u Engleskoj, u istoimenoj grofoviji, 90 km sjeverno od Londona, na plovnoj rijeci Cam ili Granta (stariji, danas manje uobičajeni naziv), 66.803 stan. (1931). Grad je nastao oko utvrde, što su je podigli francuski Normani (1068), i crkve St. Giles (1092). Začetak sveučilišta nalazi se u školama u C-u već u 12. st., no pravo sveučilište postoji od 1209, kada su u C. došli đaci iz Oxforda, gdje su tada bila obustavljena predavanja. Tada počinje procvat sveučilišta, uređenog po uzoru Oxforda i Pariza. Grad C. je pod vlašću sveučilišta, koje je 1401 oslobođeno podložnosti biskupu od Elvja i postalo samostalno. Papinska bula o osnutku sveučilišta u C-u izdana je 1318, ali ona je zapravo samo potvrdila već postojeće stanje. Nastavu su vršili franjevci (od 1224), a kasnije i drugi redovi. Sveučilište se sastojalo, a i danas se sastoji, od više koledža, od kojih je najstariji Peterhouse (1284). — Uloga sveučilišta u C-u bila je tokom stoljeća vrlo znatna, osobito za razvoj prirodnih nauka. Tu je među ostalim naučavao Newton od 1673 do 1702. Propis, da đaci mogu biti samo anglikanci, ukinut je 1871, dok je 1869 osnovan prvi, a 1875 drugi ženski koledž. — U organizacionom pogledu sveučilište u C-u sačuvalo je mnogo od sredovječnog uređenja i sredovječnih predaja, premda je u naučnom pogledu uvijek stupalo s napretkom znanosti, pa se danas ondje naučavaju sve nauke. Broj nastavnika iznosi oko 250, broj đaka preko 5000 (porast prema stanju prije prvog svjetskog rata iznosi 75%). Sveučilište je tijelo sastavljeno od koledža, koji su opet posebna tijela; dok se sveučilište brine za nastavu i ispite, koledži se skrbe za smještaj, prehranu i privatnu poduku đaka. Sveučilište se uzdržava prihodima zaklada, darova i pristojba. Tek od 1919 dobiva i državnu potporu. Na čelu sveučilišta stoji kancelar, doživotno biran od senata, no poslove vodi vicekancelar, koji se bira svake godine. Članovi su sveučilišta osim đaka i svršeni đaci (laureati). Oni zajedno biraju dva zastupnika u parlamenat. Koledži imadu svoje posebne glavare (master) i samoupravu. Boravak u koledžu obvezatan je barem godinu dana, no i ostali đaci, koji stanuju vani, stoje pod nadzorom koledža. Nauka u C-u traje najmanje tri godine (po tri trimestra), nakon čega đak može polagati ispit za B. A. (bachelor of arts). Daljnji su akademski stupnjevi u C-u M. A. (master of arts) i doktor pojedinih fakulteta. C. ima velik broj povijesnih spomenika, među kojima se ističu gotska kapela King’s collegea (započeta 1446, primjer t. zv. perpendiku larnog stila), palača senata, ulazna vrata St. John’s collegea, dvorište Trinity-collegea i t. d.
2. Grofovija (Cambridgeshire) sa 1.275 km2 i 140.004 stan. ili 110 na km2 (1931). Grofovija je ispružena u pravcu SJ i dijeli se na dva dijela: nisko naplavno, močvarno zemljište na S, koje je velikim melioracionim radovima pretvoreno u kulturno zemljište; na J je brežuljasto zemljište, sastavljeno iz krede i pješčenjaka. Glavno je zanimanje stanovništva poljodjelstvo, a manje stočarstvo, dok je veleobrt slabo razvijen. Glavna su mjesta sveučilišni grad C. u juž., Ely u srednjem i March u sjev. dijelu. U.
3. Američki grad u saveznoj državi u Massachusettsu, prije zvan Newton, nasuprot Bostonu, s kojim ga spaja devet mostova, ima 115.000 stan. Ovo je predgrađe Bostona važno u industriji strojeva, stakla, tekstila, kaučuka, astronomskih instrumenata i glazbala, a čuveno je po najstarijem sveučilištu u USA (Harvard-University od 1636), koje ima bogatu knjižnicu, botanički vrt i astronomski opservatorij. U USA su i manji gradovi istog imena, jedan u saveznoj državi Ohio (16.129 stan., 1930) i drugi u Marylandu (8.544 stan., 1930).
Potpis: N. Ž.