BYBLOS, fenički lučki grad sjeverno od Beryta, na mjestu današnjega naselja Đebeil, u kojem je nazivu sačuvana uspomena na najstarije feničko ime grada Gibel (hebrejski Gebal), što znači »brijeg«. Od toga je nastalo i grčko Βύβλς (i Βίβλος, lat. Biblus). U egipatskim ispravama spominje se počevši od sredine trećega tisućljeća pr. Kr. Jedno je vrijeme bio podložan Egiptu, zatim Hetitima, pa opet Egiptu. Iz toga su se vremena sačuvali najstariji natpisi pisani feničkim alfabetom. U 11. st. dolazi pod Asiriju; otada pada njegova važnost. B. je bio i važno središte trgovine papirom, pa je i grčki naziv za papir, i kasnije za knjigu, nastao od imena grada. Radi luke i važnog brodogradilišta u B-u nazivale su se i teške teretne lađe po imenu grada. U njem je bio i hram velike feničke božice zvane kasnije Magna mater; kip božice stajao je na svojem mjestu još u 13. st. pos. Kr. U helenističko doba grad je nanovo osnovan i upravljan od autonomnih kraljeva (βασιλεύς); zadnji, Kinyras, ubijen je po nalogu Pompejevu. B. kuje i svoje novce u grčko doba i u doba rimskoga carstva. Ruševine grada istražio je g. 1861 Renan, a sustavna je iskapanja od 1921 izvodio Montet i našao među ostalim ostatke dvaju velikih hramova. V. H.