A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Buzolić, Stjepan
Svezak: 3
Stranica: 560
Vidi na enciklopedija.hr:
Buzolić, Stjepan

BUZOLIĆ, Stjepan, * Obrovac 5. X. 1830, † Zadar 10. VI. 1894, ravnatelj učit. škole, književnik i preporoditelj dalmatinskog učiteljstva. Svršio je pučku školu u rodnom mjestu, a gimnaziju i bogoslovne nauke u Zadru. Službovao je kao kapelan u Pridrazi, a zatim kao župnik u Obrovcu, gdje je radio i kao narodni učitelj. G. 1866 osnovana je u Arbanasima kraj Zadra hrvatska muška učiteljska škola, a B. postade njezinim upraviteljem i nastavnikom, te je u tome zavodu odgojio preko 300 pučkih učitelja. B. ulaže sve svoje snage za preporod svoga naroda i hrvatskog učiteljstva u Dalmaciji. Na hrvatskim učit. skupštinama u Zagrebu (1871), Petrinji (1874), Osijeku (1878), Zadru (1875 i 1879) i Splitu (1881) aktivno sudjeluje kao prvak dalm. učiteljstva. Bio je tajnik Matice Dalmatinske, koja je izdala Narodne kolendare (1868, 1869), u kojima su izašli uglavnom njegovi književni prilozi. Marljivo je surađivao u različitim knjiž. i pedag. listovima (karlovački Glasonoša, Sundečićeva Zvijezda, Narodni list, dubrovački Slovinac, Zora, Iskra, Vijenac, Katolička Dalmacija i dr.). Bio je vrlo popularan pjesnik u Dalmaciji. Radio je i kao političar i narodni zastupnik u dalmat. saboru, gdje se istakao kao vatren rodoljub, odličan govornik i branilac interesa učit. staleža. U svojoj zbirci pjesama Bog, rod i svijet (Zadar 1871) iznio je i nekoliko vrlo uspjelih prijevoda tal., rus., franc. i njem. pjesama. Poznata je njegova epska pjesma Viška bitka. Preveo je Danteov Pakao, 13 pjevanja Ariostova Orlanda, Grobove Uga Foscola i dr. Pisao je i na tal. jeziku (Ancora della nazionalità nella questione dell’ unione, 1861, i dr.). Bio je pristaša sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom.

LIT.: A. Cuvaj, Građa za povijest školstva, sv. VI. i VII. 2. izd., Zagreb 1911 i 1913; P. Kuničić, Stjepan Buzolić — spomenknjiga, Zagreb 1894. J. D.