BUZETA, selo u glinskom kotaru, između Bojne, Maje i Gline, u dolini istoimenoga potoka; u dotursko je vrijeme to bio posjed u Gorskoj, poslije Zagrebačkoj župi. B. se nalazila na posjedovnom području mnogobrojnoga plemena gorskoga Ratetića, između kojih su veći posjednici u B-i bili osobito Hajtići (Ajtići), uvaženi plemići toga kraja u 15. i 16. st. Hajtići su u B. sagradili i tvrdi grad, a pleme Ratetića podiglo je kraj te tvrđave i crkvu sv. Martina. Ona je postala i župna, te je zapisana u popisu gorskoga arhiđakonata od 1501. Hajtići su po B. nosili i svoj plemićki pridjevak. U turskom prodiranju raselila se cijela stara Gorska župa, a starosjedioci Hrvati iselili su iz nje u zapadnu Madžarsku i istočnu Austriju. Tu u Gradišću nalazimo i danas poveći broj hrvatskih naseljenika pod toponomastičkim prezimenom Buzetski. Poslije Turaka doselilo se u B. novo naselje, koje je taj stari naziv održalo do danas.

LIT.: Cod. dipl., VI. i IX.; L. Thallóczy i S. Barabás, Cod. dipl. com. de Blagay, Budimpešta 1897; Starine, IV., Zagreb 1872; E. Laszowski, Habsburški spomenici, II., III., Zagreb 1915 i 1916. S. P-ć.