BUTLER, 1. Nicholas Murray, * Elisabeth (New Yersey) 2. IV. 1862, američki pedagog i publicist. Učio filozofiju na Columbia University u New Yorku i postao kasnije profesor filozofije, psihologije i etike na tom sveučilištu. Posvetio se odgoju, osnovao i organizirao Teacher’s college na Columbia University. Njegov rad na prosvjetnom polju vrlo je značajan, proširio je utjecaj svoga sveučilišta. G. 1891 osnovao je i do 1920 izdavao The Educational Review, čime je samo potvrdio svoj glas prvog stručnjaka u svim prosvjetno-odgojnim pitanjima. G. 1911 izabran je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti. Bavio se i politikom, 1912 kandidirao za podpredsjednika Sjedinjenih država, ali nije uspio. Borio se za međunarodno sporazumijevanje i poboljšanje odnosa među narodima. Njegov glavni rad posvećen je odgoju i izgrađivanju odgojnog sustava, a sam je branitelj liberalnog odgoja. Priznanje za svoj bogati rad dobio je na svim stranama, gotovo u svim državama Evrope.

BIBL.: Osim »The Educational Review« izdao je nekoliko zbirki knjiga The Great Educators, The Teachers’ Professional Library i niz monografija Education in the United States. Najpoznatija su mu djela iz područja pedagogije i filozofije te politike: The Meaning of Education (1898 i 1915), True and False Democracy (1907), Philosophy (1908), The American as ho is (1908), The International Mind (1912), Why Should We Change our Form of Government (1912), Progress in Politics (1913), Scholarship and Service (1921), Building the American Nation (1923) i The Faith of a Liberal (1924). R. F.

2. Samuel, * Strensham (Worcestershire) 3. II. 1612, † London 25. IX. 1680, engleski pjesnik; sin malog posjednika, obrazovan u katedralskoj školi u Worcesteru. G. 1628 dolazi kao paž u službu grofice od Kenta i kasnije provodi veći dio života u službi velikaša. Tako upoznaje sve istaknute ličnosti onoga vremena, koje je kasnije satirički prikazao u heroikomičnom spjevu Hudibras (I. dio 1663, II. 1664, III. 1678). Pisan po uzoru Cervantesa, Rabelaisa i Scarrona, spjev je satira na licemjerstvo i sebičnost prezbiterijanaca i na njihove razmirice s ostalim vjerskim sektama u Engleskoj. B. je tim djelom stekao naklonost kralja Karla II., koji mu je dao nagradu od 300 funti i godišnju mirovinu od 100 funti. Kasnije je B. pao u zaborav i umro u bijedi. Djela mu je izdao 1759 Robert Thyer, a kritično izdanje priredili su A. R. Waller i R. Lamar (1908—28).

3. Samuel, * Langar, Notts. 4. XII. 1835, † London 18. VI. 1902, engleski književnik, unuk biskupa Samuela Butlera (1774—1839), ravnatelja škole u Shrewsburyu, u kojoj je B. dobio prvo obrazovanje. Nakon završenih nauka u Cambridgeu sprema se za svećeničko zvanje, ali ga uskoro napušta i g. 1859 seli u New Zealand, gdje se uspješno bavi ovčarstvom do g. 1864, kad se vraća u Englesku. G. 1872 izlazi njegova satirična utopija Erewhon or Over the Range (čitano natraške »nowhere«, t. j. nigdje, utopija), u kojoj napada licemjerje, smisao za kompromis i duhovnu mlakost svojih zemljaka. Nakon toga B. piše niz polemičkih spisa o znanstvenim pitanjima, osobito o Darwinovoj teoriji, protiv koje ustaje u djelu The Deadlock in Darwinism (1890). G. 1881 objavljuje Alps and Sanctuaries of Piedmont and the Ticino, gdje na slikovit način opisuje putovanje po sjevernoj Italiji. Međutim je B. počeo proučavati Homera. Plod toga rada bilo je djelo The Authores of the Odyssey (1897), u kojemu razvija teoriju, da je autor Odiseje žena. U isto vrijeme prevodi u prozi Ilijadu (1898) i Odiseju (1900). G. 1899 objavljuje zanimljivu interpretaciju Shakespeareovih soneta (Shakespeare’s Sonnets Reconsidered, 1899). Potkraj života vratio se beletristici te napisao Erewhon Revisited (1901) kao nastavak svoje mladenačke utopije i autobiografski roman The Way of All Flesh (1903), koji je jako utjecao na novije engleske književnike, osobito na Bernarda Shawa. J. T-a.